Ove godine obilježit će 15 godišnjicu i ponosni su što povezuju zajednicu i čuvaju običaje
U malim zajednicama poput naše posljednjih godina sve nas je manje, zato u ovogodišnjoj glavnoj temi želimo predstaviti pojedince i udruge koje svojim aktivnostima nastoje pridonijeti održivosti zajednica. Uz njih predstavljamo i ljude te aktivnosti koje pridonose okolišnoj održivosti. Većina priloga u glavnoj temi prezentirana je u formi intervjua jer smo na novinarskoj skupini ove školske godine odlučili više pažnje posvetiti intervju kao novinskoj formi.
Ove godine naš KUD Prigorec obilježit će 15 godišnjicu djelovanja. Posljednji puta s njima smo razgovarali prije pet godina. U međuvremenu kao nositelji sudjelovali u jednom velikom europskom projektu tijekom kojeg je uređen Društveno kulturni centar. Što se još dešavalo u posljednjih pet godina i na koje su aktivnosti posebno ponosi doznali smo od voditelje u KUD-a Ane-Marije Petric Vlah.
Što je biste istaknuli kao najvažnije postignuće KUD-a u posljednjih pet godina djelovanja?
Kao najvažnije željela bih izdvojiti to što smo bili nositelji projekta „Kuća ideja, prostor zajedništva“. U projektu je sudjelovalo još 5 udruga, a Europski socijalni fond taj je projekt financirao s iznosom od 1.428,001 tisuća kuna (189,000 €). Ponosni smo i što smo uspjeli oformiti dječju sekciju i ženski vokalni sastav „Prigorčice“. Nastup na Vinkovačkim jesenima također je jedno od velikih postignuća jer tamo nastupaju najbolji KUD-ovi s koreografijama izvornog folklora. Važno nam je što su naš rad prepoznali i drugi te smo lani nagrađeni Zahvalnicom Koprivničko-križevačke županije. Dobili smo je za uspjeh u radu i postignute rezultate na području njegovanja folklora i očuvanja kulturne baštine kroz pjesmu, plesove i običaje potkalničkoga Prigorja, a posebno zbog obnove i rekonstrukcije tradicijske nošnje.
Oformljena Povijesna postrojba Pukovnije Orehovečki
Što ste sve radili u sklopu spomenutog projekta Kuća ideja, prostor zajedništva?
Izdali smo brošuru o narodnim nošnja Općine Sveti Petar Orehovec, a također smo i rekonstruirali neke narodne nošnje. Imali smo koncert korizmenih napjeva, izložbu narodnih nošnji, a održavali smo i različite radionice. Npr. naše udruga je imala radionice na kojim smo učili kako istražiti baštinu, kako biti produktivniji, seminare na kojima smo učili pjevati. Kako je u projektu sudjelovalo još pet udruga i one su održavale različite radionice, bilo je i filmskih projekcija, stand up izvedbi, koncerta. Kroz projekt je oformljena i Povijesna postrojba Pukovnije Orehovečki. Zahvaljujući projektu uređen je Društveno kulturni centar.
Koliko imate članova?
Ima nas pedesetak članova. Zadovoljni smo s tim brojem, ali voljeli bismo da nas je i više, osobito u tamburaškoj sekciji.
Što kažu članovi koja je koreografija najzahtjevnija?
Svaka je koreografija zahtjevna na svoj način, ali možda je koreografija plesova iz Posavine najzahtjevnija. Nisu koraci toliko zahtjevni, ali uz plesanje drmeša istovremeno se i pjeva. Koreografija traje 8 minuta i za njeno izvođenje baš treba biti u formi.
Jeste li u posljednjih 5 godina upotpunili svoje repertoar nekom novom izvornom koreografijom?
Svake godine sudjelujemo na Smotri izvornog i koreografiranog folklora Koprivničko-križevačke županije gdje se moramo predstaviti sa svojim izvornim plesovima i pjesmama. Zato istražujemo i nastojimo upotpunjavati repertoar. „Ivanjska Iskrice“ je jedna od takvih izvornih koreografija koja prikazuje običaje vezane uz Ivanje. S tom smo koreografijom lani nastupali na Vinkovačkim jesenima. Nastojimo te običaje vezane uz Ivanje zaštititi kako bi postali dio UNESCO-ove liste nematerijalne kulturne baštine. Upotpunjavamo naš repertoar i drugim koreografijama, trenutno radimo na plesovima iz Međimurja.
Koje koreografije iz repertoara KUD-a najčešće izvodite?
Najčešće izvodimo svoje izvorne koreografije, a možda najčešće „Na Petrovr popoldan“. To je naša najatraktivnija koreografija. Mislim da smo s njom stvarno prošli cijelu Hrvatsku. To je koreografija koja prikazuje običaje na blagdan Svetog Petra i jako smo ponosni na nju.
Neki radije spalili nošnje nego ih prodali ili poklonili KUD-u
Koja su sve Vaša zaduženja u KUD-u?
Voditeljica sam plesa i pjevanja, dječje sekcije i odrasle sekcije, a za taj zadatak sam se educirala na različitim seminarima. Također radim sve koreografije, a ujedno sam sa svojom obitelji i garderobijer. Pripremamo narodne nošnje za nastupe.
Je li vam teže raditi s djecom ili s odraslima?
Nije mi teško jer je folklor nešto što volim. Mene to ispunjava i sretna sam što to imam priliku. Zna nekad biti izazovno, posebno s odraslima, ali to su slatki izazovi.
Gdje sad vježbate, imate li bolji prostor nego prije?
Da sad imamo probe u Društveno kulturnom centru. To je lijep prostor kojeg osim nas koriste i druge udruge. U njemu smo postavili i izložbu naših narodnih nošnji.
Na koji ste nastup najponosniji i zašto?
Ustvari smo ponosni smo na sve nastupe, ali nastupi na Vinkovačkim jesenima su nešto što sve folkloraše posebno veseli. Mi postojimo 15 godina, a 3 puta smo bili na Vinkovačkim jesenima. Smatramo da je to veliki uspjeh za KUD koji postoji samo 15 godina, jer ima KUD-ova koji djeluju i po 50-tak i više godina.
Jeste li kad nastupali u inozemstvu?
Negdje u samim početcima nastupali smo u Mađarskoj i Bosni i Hercegovini. Imali smo još poziva, ali teško nam se organizirati jer svi imamo različitih obaveza pa je teško otići nekuda na više dana.
Smatrate li da je KUD svojim postojanjem pridonosi održivosti lokalne zajednice i u kojem smislu?
Mi članovi KUD-a smo jedna velika obitelj značajna za ovu našu lokalnu zajednicu. Privlačimo sumještane, družimo se i prenosimo naše tradicionalne običaje kroz nastupe. Na radionicama učimo o našim običajima. Za održivost naše lokalne zajednice jako je važan taj novi Društveno kulturni centar. Njegovim uređenjem stvoreni su bolji uvjeti za provođenje različitih aktivnosti, a time i bolji uvjeti za život u ovakvoj maloj sredini. Kad istražujemo naše običaje za nove koreografije posjećujemo naše starije sumještane. Njima to jako puno znači i to je način na koji se povezuju mlađi i stariji sumještani. Nažalost neki sumještani ne shvaćaju kakvu važnost KUD ima u povezivanju zajednice i očuvanju tradicije. Posebno nam je bilo žao kad su neke obitelji spaljivale stare nošnje radije nego da su ih prodali ili poklonili KUD-u.
Kakvi su planovi za budućnost KUD-a?
Pripremamo knjigu o našim običajima. Željeli bismo snimiti nosač zvuka s našim tradicijskim božićnim pjesmama kako ne bi pale u zaborav. Naravno željeli bismo i uspjeti uskladiti vrijeme naših članova kako bismo što više vježbali i priredili na jesen veliki koncert da dostojno obilježimo našu 15 obljetnicu. /Ines Martinek, 7. a; foto: arhiva KUD-a Prigorec; Prigorski.hr/