Ciceron: “Učenje je vrsta prirodne snage za um!” Ciceron
Učenje je svjesna, svrhovita i namjerna aktivnost kojom stječemo određena znanja i vještine, no tijekom učenja često se susrećemo s brojnim problemima poput loše organizacije, neredovitog učenja i brzog odustajanja. Da učenje nije mučenje smatra Nataša Krkić, jedna od psihologinja naše škole. U nastavku ovog članka možete pročitati savjete naše psihologinje kako kvalitetno učiti i savladati zadano gradivo.
Je li motivacija važna za učenje?
Motivacija je jedan od najvažnijih čimbenika kako za učenje tako i za postizanje svakog cilja. Ako imamo volju za učenjem, lakše ćemo zapamtiti gradivo, brže ćemo razumjeti značenje sadržaja, a održavanje pažnje neće biti problem.
Ne učimo samo za ocjene, već i za život
Kako probuditi motivaciju za učenje?
Najbolje je razmisliti o tome što nam učenje zapravo donosi. Osim ocjene, ako učimo kontinuirano, kasnije će nam puno manje vremena trebati za obnavljanje gradiva prije odgovaranja ili kontrolnog zadatka. Također, to znači da ćemo imati više vremena za aktivnosti koje volimo, hobije, sport. Osim toga, važno je napomenuti da trebamo biti svjesni da ne učimo samo za ocjene, već i za život. Znanje koje steknemo koristit će nam na višim stupnjevima obrazovanja i u mnogim životnim okolnostima, a kasnije i u profesionalnoj sferi. Jednom riječju, treba imati pozitivan pristup učenju i gradivu. Kako bismo sami proces učenja učinili zanimljivijim i dodatno probudili motivaciju, možemo koristiti flomastere raznih boja i njima označiti važne dijelove ili ključne riječi. Isto tako, korištenje materijala i bilježnica koje smatramo “lijepima” i “zanimljivima” može povećati našu volju za učenjem.
Je li važno planirati učenje?
Upravljanje vremenom je vrlo važno. O tome ovisi kako ćemo ispuniti obveze i hoćemo li u tome uspjeti. Ako planiramo svoje vrijeme za učenje i ako se držimo vlastitog rasporeda, bit će nam puno lakše postići željene rezultate, ali i uklopiti se u ostale dnevne obveze i aktivnosti. Napravite raspored dnevnih aktivnosti, planirajte vrijeme za učenje, odmor i zabavu, izlaske i druženja s prijateljima i toga se držite.
Istraživanja pokazala da kod vođenje rasprave o određenom sadržaju na satu do 70 posto sadržaja ostaje s nama i nakon dva tjedna
Koliko je važno biti prisutan na nastavi?
Pohađanje nastave ne bi trebalo biti samo fizička prisutnost, što znači samo biti na nastavi dok smo mislima daleko od škole. Na nastavi treba biti prisutan umom tj. razmišljati o onome što učitelj poučava. Aktivno slušanje ili sudjelovanje u nastavi skraćuje vrijeme učenja kod kuće do 50 posto. Ukoliko nam nešto nije jasno, moramo pitati učitelja za pojašnjenje. Ono što nam učitelj objasni ostat će nam „urezano“ u sjećanje i lakše ćemo svladati gradivo. Istraživanje je pokazalo da, ako na satu vodimo raspravu o određenom sadržaju ili držimo govor ili prezentaciju, čak 70 posto naučenog ili usvojenog sadržaja ostaje s nama i nakon dva tjedna. Dakle, sudjelovanje u nastavi, izvještavanje, postavljanje pitanja te sudjelovanje u raspravama i raspravama od velike je važnosti za proces svladavanja gradiva.
Je li potrebno voditi (pisati) bilješke tijekom nastave?
Ukoliko razmišljamo u slikama, a to ćemo najbolje znati ako zamislimo situaciju kada dobijemo pitanja na testu, kada se sjetimo odgovora, ako vidimo kako smo to zapisali, kako je pisalo u knjizi ili kako ukrasili bojicama/flomasterima, onda to znači da imamo vizualno pamćenje i da nam metoda “hvatanja” bilješki u nastavi posebno koristi. Svakako, preporučljivo je uvijek voditi svoje bilješke, jer na taj način u glavi obrađujemo informacije koje nam učitelj više puta prenosi. Prvo čujemo, zatim razmislimo, a onda zapišemo i provjerimo napisano.
Jesu li potrebne pauze tijekom učenja?
Pauze za učenje su važne. Ako je gradivo „teže“, složenije, ako svladavanje gradiva zahtijeva visoku koncentraciju i angažman, onda su obavezne pauze između učenja kako se ne bi miješalo gradivo/sadržaj.
Koje su tehnike uspješnog učenja?
- Vremenski raspoređeno učenje (učenje s prekidima, za složenije sadržaje gdje je potrebna visoka koncentracija i napor);
- Učenje usmjereno na vrijeme (učenje bez prestanka – učenje tablice množenja, pjesmica, odnosno učenje sadržaja napamet);
- Cjelovita metoda – čitanje cijele lekcije nekoliko puta; ova se metoda može koristiti kada se radi o lakšem gradivu ili kada se radi o jednostavnijim vještinama koje predstavljaju jedinstvenu cjelinu;
- Metoda učenja po dijelovima – lekciju učimo po dijelovima, npr. svako poglavlje posebno. Ova metoda se najčešće koristi kada su u pitanju složenije vještine ili zahtjevnije gradivo. Nakon svladavanja dijelova potrebno ih je uklopiti u cjelinu.
- Kombinirana metoda – prethodni uvid u cjelinu (brzo čitanje gradiva), zatim detaljnije proučavanje manjih cjelina. Ova metoda se preporučuje.
Olakšavaju li mentalne mape učenje?
Umna mapa (mentalna mapa) je tehnika učenja koja se temelji na crtanju skica koje pomažu mozgu da brže i duže pamti. Ovom metodom zapravo granamo ključni koncept koji stavljamo u središte, a onda se iz tog koncepta dalje granaju bitni elementi/područja.
Kako produktivno ponoviti naučeno gradivo?
Možemo to činiti ponavljajući gradivo naglas s razumijevanjem. Zatim ponavljajući svojim riječima s vlastitom organizacijom činjenica. Ponavljanje može biti u sebi, uglavnom se odnosi na najvažnije dijelove teksta. Također, ponavljanje može biti i pismeno, kada se naučeno gradivo piše “iz glave”. Posebno učinkovito pokazalo se ponavljanje objašnjavanjem gradiva drugima, tj. učenje u paru.
Treba li se tehnologija koristiti tijekom učenja?
U današnje vrijeme gotovo je nemoguće ne uključiti tehnologiju u sam proces učenja. Stoga tehnologija može imati i pozitivne strane. Samostalno istraživanje na internetu o određenoj temi, pisanje seminara/eseja uz pomoć online knjiga/dokumenata, donošenje zaključaka vlastitim trudom na taj način također se karakterizira kao aktivno učenje koje doprinosi trajnijem pamćenju gradiva. Pravilo koje vrijedi za sve u životu, a odnosi se na korištenje tehnologije – ako tehnologiju koristimo umjereno i ne zloupotrebljavamo je, tj. koristimo je u prave svrhe, rezultat aktivnosti bit će zajamčeno uspješan i na istovremeno nikome neće nauditi. /Nina Bašić, VIII3/
Izvorni članak objavljen je digitalnom školskom listu Đačka iskra OŠ “Dositej Obradović” Ćićevac