Sejem Udruge Orej postao je orehovečki brand

0
465
Adventski sejem 2023 - Izvor: Prigorski.hr
Intervju s Martinom Nemčić, predsjednicom Udruge Orej

Cilj je naše udruge poticati djecu i mlade sa sela da prepoznaju i razvijaju svoje talente, da se povezuju i proširuju svoje horizonte. Željeli bismo da naša djeca imaju barem slične mogućnosti  kreativnog razvoja kakve imaju djeca u gradu. Naše aktivnosti usmjerili smo na  područje glazbenog, likovnog, video i fotografskog stvaralaštva, dizajna, izvedbenih umjetnosti, ekologije i održivog razvoja. Inicijatori osnivanja udruge bili su Andreja Mrazović, Danijel Furmeg, Petra Siladi i ja. Brzo nakon toga pridružile su nam se Katarina Srbljinović i Ivana Budin, a u posljednjih pet godina s nama je Ana-Marija Smoljanec kao članica i koordinatorica Udruge. 

Željeli smo biti malo drugačiji od ostalih i donijeti neku novu vrijednost. Npr. zato kad na Sejmu pokazujemo filmove, biramo filmove iz nezavisnu produkcije. Često aktivističke koji pozivaju na propitkivanje, na angažman.  Možda baš ta nova vrijednost bude poticaj nekom da se razvije u nekom neočekivanom smjeru.

Možemo se pohvaliti i da smo neke smo aktivnosti pokretali prije nego što su postale trend. Jedan primjer su sad vrlo popularna swep party događanja. Mi smo prvu razmjenu odjeće organizirali još na prvom Sejmu 2013. Želja nam je bila promovirati održivost.

Na koje ste od aktivnosti provedenih tijekom ovih 10 godina posebno ponosni?

Najviše smo ponosni na Sejem – originalni ljetni, a posljednjih godina počeli smo i s Adventskim. Sejem je krenuo kao festivalčić razmjene i dobre volje, a prerastao je u kulturni festival za djecu i mlade, koji posjećuju ljudi iz cijelog našeg kraja, Križevaca, ali i šire. Jedna posjetiteljica mi je ove godine rekla da su Advent trebali provesti u Rijeci, no njen je sin bio oduševljen ljetnim Sejmom i inzistirao da dan provedu u Orehovcu. Na takve smo stvari posebno ponosni.

Vi više ne živite u Svetom Petru Orehovcu, ali i dalje vodite Udrugu. Što je Vaš motiv?

Živim na relaciji Sveti Petar Orehovec – Zagreb. I dalje sam blizu pa nije teško kako kad sam vodila, zapravo održavala Udrugu tijekom dvije godine svog boravka u Americi. Radim to jer želim kvalitetno provoditi vrijeme s mojim prijatljicama i raditi s njima lijepe stvari. Moji prijatelji su moja proširena obitelj i veseli me kad zajedno radimo stvari koje nas još više povezuju. Drugi motiv je napraviti nešto lijepo za našu zajednicu koja mi je puno pomogla kad mi je u životu bilo jako teško. Treći je razlog to što smatram da sami možemo stvarati društvo u kakvom želimo živjeti.  Želim živjeti u društvu koje je inovativno, kreativno, empatično i tolerantno, pa i radim stvari koje će, barem se nadam, biti jedan kotačić u tom smjeru.

Radionica Udruge Perzeidi

Koliko članova ima Udruga i čiji biste angažman posebno mogli istaknuti?

Udruga Orej ima 13 redovnih članova i otprilike još toliko volontera koji nam pomažu organizirati događanja. Posebno bih istaknula angažman Petre Siladi Varović i Ana-Marije Smoljanec koje su, uz mene, u upravi Udruge Orej. Njih dvije zaista su kičma naše udruge i koordiniraju produkciju Sejmova. Najveću podršku pružaju nam naše obitelji i prijatelji Katarina Srbljinović, Ivana Budin, Mateja Podolski, Marko Podolski, Tomo Varović, Vedran Židanik, Ana-Marija Nemčić, Krunoslav Jug i mnogi drugi, od kojih su neki odnedavno i članovi udruge.

Može li se reći da udruge poput Oreja ustvari pomažu održivosti života u lokalnoj zajednici i na koji način?

Svakako. Podrška lokalne zajednice važna je za razvoj pojedinca. Mi smo Udruga koja postoji zbog zajednice. Nitko u udruzi ne prima nikakvu plaću, niti naknadu za to što radi. Sve što radimo, radimo za dobrobit djece i mladih. Svjesni smo toga da će jako puno njih otići  na fakultete i za poslom, ali nadamo se da će iz Orehovca nositi dovoljno lijepih uspomena koje će ih često vraćati natrag. S druge strane ljudi sve više odlaze iz gradova i to je trend koji će samo jačati, a bolje organizirane lokalne zajednice imat će veće šanse privući te ljude koji odlaze iz grada.  Ponosna sam kad ljudi iz gradova dolaze na naše aktivnosti. To znači da stvaramo dodatnu vrijednost, brend. Naš kraj ima jako puno neotključanog potencijala, a inzistiranje samo na tradicionalnim aktivnostima ne otvara nas prema svijetu. Zato u sve što radimo želimo unijeti i dašak svijeta, ali i dalje naglašavajući da  moramo  njegovati ovo što imamo.  

Kako se snalazite s financiranjem aktivnosti? Aplicirate li projekte na neke natječaje?

Apliciramo na male natječaje (pri našoj Općini) jer sve smo zaposlene i nemamo prostora i vremena za pisanje i provođenje velikih projekata. Važno je istaknuti i da nas lokalna zajednica podržava donacijama. Mislim na donacije tvrtki i privatnih osoba.

Čitali smo da planirate Malu slobodnu knjižnicu, kakav je to projekt i kad će zaživjeti?

O tom projektu razmišljamo već nekoliko godina, a konačno će zaživjeti u travnju ove godine, uoči Svjetskog dana knjige. Male slobodne knjižnice postoje diljem svijeta kao projekti pojedinaca ili zajednice. Najčešće je riječ o kućicama u kojima se nalaze knjige koje je moguće posuditi i vratiti kad ih pročitate. Tko želi moći će donijeti i svoju knjigu i ostaviti je u knjižnici. Naša će se najvjerojatnije nalaziti ispred kulturnog centra u Svetom Petru Orehovcu, a željeli bismo omogućiti da postoji i u drugim selima kako bi knjige bile dostupne svima.

Kakvi su planovi za budućnost Udruge Orej?

Voljeli bismo uz slobodnu knjižnicu možda pokrenuti i čitalački klub. Nastavit ćemo podržavati i promovirati našu zajednicu preko Facebook stranice, ali planiramo napraviti i novu mrežnu stranicu Udruge Orej jer želimo kvalitetnije prezentirati to što radimo. Svakako ćemo nastaviti s organizacijom Ljetnog i Adventskog sejma i organizacijom radionica koje bi vodili renomirani  renomirani hrvatski umjetnici, dizajneri i kreativci. /Iva Beloša, 8. b; foto: arhiva Udruge Orej i Prigorski.hr/