Kamišibaj se razvio zahvaljujući ekonomskoj krizi u Japanu

0
382
Orehovečki Erasmus+ tim Karla Hlebić, Lucija Vukojić, Nika Šantić, Barbara Dvačko i Lucija Srbljinović

Nekad su kamišibajkari pičama privlačili djecu na kupnju slatkiša

Neki ga zovu papirnatim kazalištem, neki kazalištem iz kofera, a neobično je da je kamišibaj (tvorenica od riječi kami – papir i šibaj – gledalište)  nastao zahvaljujući ekonomskoj krizi. Bilo je to početkom 20. stoljeća u dalekom Japanu kad je zbog krize puno umjetnika koji su se bavili kazalištem, glumom, ilustriranjem i filmom ostalo bez posla.

Želeći nekako preživjeti i zaraditi od svog talenta, neki od otpuštenih umjetnika nabavili su bicikle i počeli prodavati slatkiše, a da bi privukli djecu pričali su priče. Kako bi njihove priče bile što privlačnije dodali su im i ilustracije. Njih su stavljali u malu drvenu pozornicu (butaj) koja je iza bila otvorena pa su na stražnju stranu crteža mogli ispisivati tekst. Ispisivali su ga kako bi mogli pročitati ukoliko zaborave neki dio priče.

Vera Pfaff i Relja Dušek iz Udruge Kozlići, vodili su radionicu za sudionike mobilnosti Erasmus+ projekta “Čitaj da ne ostaneš bez riječi”

Tako je nastao kamišibaj – umjetnički oblik pripovijedanja priča uz slike na maloj pozornici. Pripovjedače koji pripovijedaju takve priče naziva se kamišibajkarima. U Japanu je kamišibaj bio izrazito popularan 20 godina, a u posljednje vrijeme taj umjetnički oblik pripovijedanja postaje sve popularniji i u Europi jer razvija maštu i kreativnost. 

Jako puno kamišibaj pripovjedača ima u Sloveniji, a sve ih je više i kod nas.  Sve te informacije o kamišibaju doznali smo na  Erasmus+ mobilnosti prošli tjedan. Ispričali su nam ih  Vera Pfaff i Relja Dušek, iz Udruge Kozlići. Oni su nam pripovijedali priče koristeći se svojim butajom i prekrasnim crtežima, ali u priči “Duga” i flautom koju je svirala pripovjedačica Pfaff.

Na toj smo radionici i mi sudionici mobilnosti izrađivali svoje kamišibaj priče. Imali smo vremena samo pola sata, a naš je tim napravio drugačiju verziju Zlatokose. No, kako je dogovoreno da za mobilnost u Španjolskoj u ožujku svi timovi naprave svoje kamišibaj priče, imat ćemo puno više vremena da napravimo našu priču. Erasmus+ timu mogu se pridružiti i svi zainteresirani učenici koji vole crtati i pričati priče. /Lucija Vukoić, 8. a; foto: S. L./

Za dva dana kamišibaj festival u Zagrebu

U Hrvatskoj se posljednjih godina organiziraju i kamišibaj festivali. Prvi je održan 2019. u općini Funtana u Istri. Kamišibaj festival drugu godinu zaredom organizira se i u Zagrebu. Pod nazivom “Priče iz(van) okvira” odvijat će se od 9. – 11. 11.  u Etnografskom muzeju u Zagrebu.