Facebook i Instagram stranice “Seksizam naš svagdašnji” objavljuju i komentiraju primjere seksizma
Seksizam je jedna od tema o kojoj ćemo razgovarati sredinom ožujka na našoj Erasmus+ mobilnosti u Španjolskoj. Zato smo u medijima trebale pronaći primjere seksizma. Kako smo ih pronašle puno, odlučili smo neke od njih podijeliti i s čitateljima Klinčeka.
Krećemo od definicije koja kaže da je “seksizam je svaki oblik izražavanja (čin, riječ, slika, gesta) koji se temelji na ideji da su neke osobe, najčešće žene, inferiorne zbog svojeg spola”. Na stranici Vijeća EU posvećenoj ljudskim pravima pronašli smo podatak da seksizam uglavnom pogađa žene. Oni su to potkrijepili i konkretnim brojkama iz istraživanja:
- U Francuskoj je 50% ispitanica nedavno doživjelo nepravdu ili poniženje jer su žene
- U Amsterdamu je 59% žena prijavilo je neki oblik uličnog uznemiravanja
- U Ujedinjenoj Kraljevini 66% ispitanica u dobi od 16 do 18 godina doživjelo je korištenje seksističkog jezika u školi ili mu svjedočilo
- Istraživanje u Srbiji pokazuje da, u odnosu na muškarce, 76% žena u poslovnom svijetu nije shvaćeno ozbiljno
- 58% žena izrabranih u Europski parlament bilo je metom seksističkih napada na društvenim mrežama
Unatoč tome što se brojne institucije i udruge bave temom seksizma i nastoje ukazati da seksizam nije šala i da za posljedicu ima prihvaćanje nasilja nad ženama i djevojčicama, seksizma i dalje ima puno. On je vrlo je čest i u reklama. Najnoviji primjer seksizma u reklamama o kojem su se raspisali mediji je slučaj trgovačkog lanca Žabac. Oni su prije nekoliko dana u reklami za nagradnu igru pozvali “mame, sestre, bake, strine, kućanice – i sve muškarce koji se tako osjećaju” da kupe njihove proizvode za pranje rublja i čišćenje. Nakon što su njihovu objavu prenijeli mediji tvrtka se ispričala javnosti i povukla spornu reklamu zasnovanu na stereotipu da su kućanski poslovi samo za žene.
Jedna od reklama koja je također potaknula buru u javnosti odnosila se na natpis na stepenicama u jednom trgovačkom centru u Zagrebu. To je bila reklama za kavu Anamaria, a njihovi marketinški stručnjaci svoju su kavu odlučili reklamirati sloganom “Za žene koje se ne pjene”. Aktivistice Centra za građanske inicijative Poreč smatraju da je takva reklama seksistička jer promiče ideju šutljivih žena koje “znaju gdje im je mjesto”.
Bećara za seksističke stihove sud kaznio novčanom kaznom zbog seksizma
Puno se pisalo i o primjeru škole OŠ Dragalić. Oni su kao što je to vidljivo na priloženoj fotografiji “prikladno” uredili kutak za domaćinstvo i zaradili prijavu pravobraniteljici za ravnopravnost spolova.
Pravobraniteljici za ravnopravnost spolova prijavljena je i reklama s natpisom “‘Feel Poreč with all your senses’. Na njoj je prikazana žena u raskopčanoj košulji i halterima nadvijena nad stol za kojem sjede tri muškarca. Aktivistica Nataša Vajgić, iz Centra za građanske inicijative Poreč za Jutarnji list je kazala da je ova reklama prekršila “čl. 16, st. 2 Zakona o ravnopravnosti spolova, prema kojem je zabranjeno javno prikazivanje i predstavljanje žena i muškaraca na uvredljiv, omalovažavajući ili ponižavajući način. Reakcija pravobraniteljice rezultirala je time da je sporna reklama uklonjena.
Veliku pažnju, ali i novčanu kaznu, u javnosti je privukao seksizam u bećarcu upućen 2015. policijskoj službenici prilikom osiguravanja folklorne manifestacije Ljeto valpovačko. Ona je odlučila tužiti člana folklornog društva koji joj je ispjevao seksistički stih (“Mala moja ti u plavoj bluzi, skini gaće pa mi se…”), te je on kažnjen kaznom od 2000 kuna, kako to prenosi Jutarnji list
Mnogi primjeri seksizma nažalost ne dopru do javnosti i ne dožive osudu kao što su ovi koje smo naveli. Zato je dobro što postoje Facebook i Instagram stranice “Seksizam naš svagdašnji” koje istražuju seksizam i na svojim stranicama objavljuju i komentiraju primjere seksizma. Te stranice vodi već spomenuta udruga Centar za građanske inicijative Poreč. Od ožujka 2017. kad su pokrenuli Facebook stranicu privukli su više od 10.000 pratitelja, a njihovu Instagram stranicu prati više od 11.000 pratitelja. /Nika Šantić, Karla Hlebić, 7.a/
Ove školske godine provodimo Erasmus+ projekt “Rights now!” (“Prava sada!”) te smo stoga odlučili da ljudska prava budu i naša glavna tema u “Klinčeku”. Projekt provodimo s partnerima iz Grčke, Italije i Njemačke.