Zlonamjernih botova više je od dobronamjernih
Ukoliko vam je pri korištenju neke aplikacije iskočio prozor za chat i u njega ste unijeli neko pitanje u vezi korištenja aplikacije već ste se susreli s chatbotom. Iako u prozoru često piše neko ljudsko ime chatbot je ustvari računalni program “napunjen” potrebnim informacijama za odgovaranje na korisnička pitanja.
Npr. chatbotovima avionskih kompanijama korisnici često postavljaju upite oko povrata novca za otkazane letove. “Pamet” botova ovisi o tome kako su programirani. Postoje oni jednostavni za odgovor na osnovna pitanja, npr. odgovore o cijenama, redovima letenja, vremenskoj prognozi ili izračunu tečaja. Napredniji chatbotovi mogu odgovarati na složenije upite jer su programirani tako da uče na razgovorima koje su prethodno ostvarili s korisnicima. Njih se, kako to piše mrežna stranica Radionica, preporučuje koristiti za razumijevanje namjera i konteksta korisnika.
Chatbot izumljen je još sredinom šezdesetih godina 20. stoljeća. Izumio ga je Joseph Weizenbaum, a svoj je chatbot nazvao Eliza. Chatbotovi su korisni jer olakšavaju poslovanje obzirom da mogu odgovoriti na upite više od jednog korisnika istovremeno.
No, chatbotovi su samo jedna vrsta botova – računalnih programa koji samostalno izvršavaju neki zadatak putem interneta. Botovi se koriste na još puno različitih načina. Napredniji botovi koriste se u računalnim igrama, mogu s ljudima igrati šah, ili kako to piše Wikipedija preuzeti ulogu instruktora ili ispitivača. Botovi pomažu u pretraživanju weba, oni rangiraju rezultate pretraživanja. Takve botove još zovu i paucima.
Zlonamjerni botovi mogu krasti podatke i uništavati web sadržaj
Osim ovih dobrih botova ima i zlonamjernih. Portal Ictbusiness grupirao ih je u nekoliko skupina. U prvoj su botovi koji dupliraju sadržaj i kradu e-mail adrese. Na ukradene e-mail adrese šalju različite poruke. Ta skupina botova fokusirana je na web stranice agencija za putovanja, oglase, stranice s vijestima, e-trgovine i forume.
Druga skupinu, tzv. spam botove, čine oni koji postavljaju dosadan i nevažan sadržaj (spam) ili zlonamjerne linkove koji mogu našteti posjetiteljima web stranica. Ti botovi najčešće “vrebaju” blogove, forume i web stranicama na kojima je moguće objavljivanje postova.
Treća skupina su hakerski botovi. Oni kradu podatke, ubacuju i šire zlonamjerne softvere na stranicama. Takvi botovi mogu preuzeti kontrolu nad poslužiteljima, uništiti ili izbrisati web sadržaj.
Prema nekim istraživanjima, danas većinu internetskog prometa čine botovi. Portal Telegram prenosi podatke iz istraživanja iz 2017. Prema tom istraživanju botovi čine 52 posto web prometa. Nažalost, omjer ide u korist onih šetenih. Njih je 29 posto, a korisnih ima 23 posto. /Amadea Bošnjak, 8. a; foto: Freepik; Unsplash/