Morske kornjače najčešće stradavaju u ribarskim mrežama
Calimero nije lik iz crtića, a Saturn nije planet već su to imena morskih kornjača koje su bile na liječenju u Oporavilištu za morske kornjače u Malom Lošinju. Bili su tamo i Bura, Grom, Veli i još mnoge druge kornjače. Zaposlenici instituta Plavi svijet, koji vode ovo Oporavilište, imena im daju prema mjestu gdje su ozlijeđene morske kornjače pronađene ukoliko prijedlog imena nema osoba koja je pronašla kornjaču.
Calimero je u oporavilištu boravio čak 7 mjeseci jer je imao duboku ozljedu stražnjeg dijela oklopa najvjerojatnije uzrokovanu udarcem trupa plovila. Kornjače često ozljeđuju brodovi jer one izlaze na morsku površinu. Na površinu mora izlaze kako bi se sunčale obzirom da su hladnokrvne životinje, ali i da bi udahnule zrak. Naime, one su morska bića koja dišu plućima. Na površinu izlaze čak i za zimskog mirovanja (hibernacije). Bez zraka mogu biti maksimalno do 7 sati.
Nekoliko tisuća kornjača svake godine ugiba u ribarskim mrežama
Osim ozljeda od brodova morske kornjače najčešće stradaju tako da se zapetljaju u ribarske mreže ili progutaju udicu i plastičnu strunu. Na mrežnoj stranici Instituta Plavi svijet pronašli smo podatak da nekoliko tisuća kornjača u Jadranskom moru svake godine ugiba u ribarskim mrežama. U Oporavilištu u Malom Lošinju za ozlijeđene kornjače uređeni su specijalni bazeni za intenzivnu njegu i oporavak te prostori za operacije. Slična oporavilišta postoje i u drugim zemljama, a važno je da ih ima jer se morske kornjače nalaze na Crvenoj listi ugroženih životinja. Važno je brinuti se za ugrožene vrste životinja i biljaka jer izumiranja vrsti utječe na bioraznolikost i dovodi do različitih poremećaja u prirodi.
Institut Plavi svijet zato vrši i brojne edukativne aktivnosti o zaštiti mora. Što se kornjača tiče Institut upozorava javnost kako treba postupati ukoliko netko uoči ozlijeđenu kornjaču. Kad se kornjače oporave, također s ciljem poticanja svijesti o potrebi zaštite kornjača, organiziraju javna puštanje kornjača u more.
Morske kornjače žive u svim dijelovima Jadrana tijekom cijele godine, a gnijezde se na plažama Grčke, Turske i Cipra. U naše more dolaze kad se počnu hraniti rakovima i školjkama, tj. organizmima koji žive na dnu mora. Postoji 7 vrsta morskih kornjača, a u našem Jadranskom moru najčešće žive glavate želve. One mogu živjeti 60-tak godina, a odrasle jedinke mogu dostići težinu do 115 kilograma.
Više o morskim kornjačama dostupno je u priloženoj radnoj bilježnici Instituta Plavi svijet. /Petra Šok, 7. a; fotografije: Freepik i Institut Plavi svijet/