Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova brine i o  pravima homoseksualnih i transrodnih osoba

0
152

Na susretu s Josipom Grgićem, savjetnikom pravobraniteljice za ravnopravnost spolova doznali smo i da u osnovnom obrazovanju radi svega 10 posto muškaraca, a u čak 40 posto osnovnih škola ravnatelji su muškarci

 

Rodna ravnopravnost podrazumijeva jednakost muškaraca i žena u različitim područjima života. No, rodna ravnopravnost ne podrazumijeva ista prava samo na temelju spola već i spolne orijentacije, rodnog identiteta i rodnog izražavanja. To nas je na online susretu (9. 11. 2022.) poučio Josip Grgić, savjetnik pravobraniteljice za ravnopravnost spolova.

Ured Pravobraniteljice za ravnopravnost spolova zato vodi brigu da se ne diskriminiraju ni transrodne osobe (to su  osobe koje osjećaju da je njihov rodni identitet različit od spola pripisanog pri rođenju), a također niti homoseksualne osobe (osobe koje privlači isti spol). – Svi oni su ljudi, a ljudi bez obzira na nacionalnost, religiju, spolne, rodne  i druge razlike imaju ista ljudska prava – istaknuo je Grgić. Njegova je ocjena da se posljednjih 100 godina puno napredovalo u pitanju ravnopravnosti žena i muškaraca s obzirom na to koliko je dugo trajao patrijarhat (oblik društvene zajednice u kojem su muškarci imali vodeću ulogu).

Ove godine ubijeno 13 žena, a nasilje nad ženama sve je brutalnije

Josip Grgić, savjetnik pravobraniteljice za ravnopravnost spolova i učenici 8. a na susretu 9. 11. 2022.

No, problema i dalje ima puno. Grgić je rekao da pravobraniteljica dobiva puno pritužbi u vezi nasilja nad ženama. Istaknuo je i da pravobraniteljica učestalo upozorava na problem femicida (ubojstva žena) u Hrvatskoj. Ove godine do kraja listopada ubijeno  je 13. žena, a nasilje nad ženama sve je brutalnije te ima sve više kaznenih prijava zbog nasilja nad ženama. Ipak, pravobraniteljica za ravnopravnost spolova i nadalje dobiva najviše pritužbi zbog diskriminacije žena na području rada i zapošljavanja. Grgić je spomenuo i da oni u uredu redovito prate statistiku plaća žena i muškaraca te da su prosječne bruto plaće žena u Hrvatskoj lani bile oko 7 posto manje nego plaće muškaraca. Muškarci su primali 9.912 kuna, a žene 9.226 kuna. Istraživanja potvrđuju da i dalje malo žena u Hrvatskoj radi na najbolje plaćenim mjestima. Grgić je napomenuo i da je u obrazovanju zaposleno oko 90 posto žena, a  40 posto ravnateljskih pozicija u školama zauzimaju muškarci.

Na susretu smo doznali i da su jedne godine, prilikom godišnjeg podnošenja izvještaja u Saboru, dobili primjedbu da se premalo bave ravnopravnošću muškaraca. – Nismo im imali što drugo reći nego da je problem u tome što su žene većinom te koje su diskriminirane i one nam se češće obraćaju – prisjetio se Grgić. Što se pak pritužbi muškaraca tiče, u najvećem broju odnose se na nezadovoljstvo postupanjem centara za socijalnu skrb kod dodjele skrbništva djece nakon razvoda. /Josipa Jelak, 8. a; foto: S. L./