Pravobraniteljica Anka Slonjšak:  Na osobe s invaliditetom gledajte bez predrasuda

0
83

Oko 600.000 ljudi u Hrvatskoj ima neku vrstu invaliditeta

Oko 600.000 ljudi (14 posto od ukupnog broja stanovnika) u Hrvatskoj ima neku vrstu invaliditeta, a godišnje u Ured pravobraniteljice za osobe s invaliditetom stiže oko 2000 različitih podnesaka. Od spomenutog broja  oko 200 se odnosi na diskriminaciju. To su učenici 8.b na online susretu (17. 11. 2022) doznali od pravobraniteljice Anke Slonjšak, koja je na čelu ovog Ureda od njegovog osnivanja 2008.

– Vrlo često je prisutna predrasuda kako su za osobe s invaliditetom najvažnija područja zdravstvena zaštita i socijalna skrb, ali to nije točno. Jednako su važni i obrazovanje, zapošljavanje, mobilnost, sport, kultura – istaknula je pravobraniteljica Slonjšak.

Anka Slonjšak, pravobraniteljica za osobe s invaliditetom – foto: iz privatne arhive A. S.

Naglasila je je kako je upravo socijalna isključenost najveći problem osoba s invaliditetom. Pristupačnost je jedan od najznačajnijih uzroka socijalne isključenosti i diskriminacije osoba s invaliditetom. – Nemogućnost osoba s invaliditetom da zbog arhitektonskih prepreka uđu ili zbog komunikacijskih prepreka obave određene usluge u  javnim ustanovama poput sudova, ambulanti, centara socijalne skrbi, kazališta… diskriminiraju ih i onemogućuju da ostvare neke od svojih potreba i prava.  Unatoč zakonskim odredbama o pristupačnosti kojima je osigurano da se prilikom izgradnje vodi računa o pristupačnosti, problema je još puno. Najviše kod starih građevina koje su zaštićeno kulturno dobro.

Postupali su i prema općini koja je odbijala prilagoditi ulaz u ambulantu

Pravobraniteljica Slonjšak prisjetila se slučaja pritužbe odvjetnika, koji je osoba koja se kreće pomoću elektromotornih kolica i nije mogao ući u sud kako bi obavio svoj posao. Ured pravobraniteljice  nedavno je postupao i zbog slučaja nepristupačnosti jedna ambulante,  čiji je osnivač odbijao prilagoditi ulaz u ambulantu. – Slučaj je završio na sudu i zasad je nepravomoćno utvrđeno diskriminacijsko postupanje – rekla nam je Slonjšak, dodavši da su u Uredu sretni kad njihovo postupanje dovede do poboljšanja kvalitete života osoba s invaliditetom. Izrazito su ponosni i na promjene u zakonima koje su donijete zahvaljujući njihovim inicijativama. Jedna od takvih promjena je i ona u Obiteljskom zakonu u dijelu skrbništva i Zakonu o socijalnoj skrbi. – Jedna od promjena se odnosi na to da  osobe s invaliditetom koje rade mogu dobivati i osobnu invalidninu ukoliko zadovoljavaju tražene kriterije što prije nije bilo moguće – istaknula je Slonjšak. Za osobe s invaliditetom to je vrlo važno postignuće jer zbog invaliditeta imaju povećane troškove života. Ured pravobraniteljice veseli i to što su posljednjih godina otvorili područne Ureda u Osijeku, Splitu i Rijeci te su tako pravobraniteljsku instituciju približili osobama s invaliditetom.

Pravobraniteljica smatra da su vidljivi zamjetni pomaci otkako djeluje Ured. Ističe da je hrvatsko društvo postalo otvorenije prema osobama s invaliditetom i svjesnije njihovih sposobnosti i nužnosti zaštite njihovih temeljnih ljudskih prava. Ipak nije zadovoljna tempom kojim se promjene događaju.Na kraju susreta pravobraniteljica Slonjšak pozvala je učenike 8.b da  bez predrasude gledaju na osobe s invaliditetom te da se zalažu za ravnopravnost svih građana. /Fran Košutić, 8.b: foto: S. L./

Ispravno je reći  osoba s invaliditetom, a ne osoba s posebnim potrebama

Na susretu je pravobraniteljica Slonjšak upozorila učenike na ispravno nazivlje. Kazala je da nije uredu reći osoba s posebnim potrebama jer svaka osoba ima neke specifične potrebe te je istaknula da je prihvaćen termin osoba s invaliditetom.