Tatjana Vlašić, zamjenica pučke pravobraniteljice: O diskriminaciji ne treba šutjeti, treba reagirati

0
178

Pritužbi Roma  relativno je malo s obzirom na njihove životne uvjete zato zaposlenici Ureda obilaze romska naselja i prikupljaju pritužbe na terenu

Erasmus+ projekt “Rights now” naš je novi europski projekt.  Tema projekta su  ljudska prava i demokracija te smo zato  odlučili doznati više o tome što je zadatak Ureda  pučke pravobraniteljice. Uredu pravobraniteljice svidjela se naša inicijativa te smo 18. listopada,  mi učenici 8.b,   imali priliku održati online susret sa zamjenicom pučke pravobraniteljice Tatjanom Vlašić.  

Tatjana Vlašić, zamjenica pučke pravobraniteljice

Koje su najvažnije ovlasti pučke pravobraniteljice?

Ured pravobraniteljice ima mogućnost postupati u slučaju kad neko Ministarstvo, središnji ured, grad ili općina u kojoj živite postupaju nezakonito u odnosu na vas. Građani nam se mogu obratiti kad smatraju da su diskriminirani. Ured ima i mogućnost obilaziti insitucije u kojima se nalaze osobe koje te institucije ne mogu slobodno napustiti (zatvore, psihijatrijske ustanove…) Mogu nam se obratiti i oni koji na poslu ili negdje drugdje uoče korupciju. Važan zadatak ureda je i pratiti stanje ljudskih prava u Hrvatskoj te o tome izvještavati  Sabor RH. Sudjelujemo i u radu UN (Ujedinjeni narodi) kad se raspravlja o zaštiti ljudskih prava u Hrvatskoj. Valja napomenuti da naš ured nema sudske  ovlasti suda već izdajemo preporuke, mišljenja, prijedloge i upozorenja.

Pučka pravobraniteljica je opunomoćenica Hrvatskog sabora, možete li nam objasniti što to konkretno znači i koliko samostalnosti ima ured?

Pučki pravobranitelj bira se u Hrvatskom saboru na mandat od 8 godina te svake godine imamo obavezu izvjestiti Sabor o našem radu. Smatram da Ured ima visoku razinu samostalnosti jer sami odlučujemo o temama koje će nam biti u fokusu te koga ćemo zaposliti u uredu.   

Tko obično šalje pritužbe? Jesu li to osobe koje su doživjele neki oblik diskriminacije, udruge ili pak netko drugi u ime diskriminiranih osoba?

Najčešće nam se obraćaju ljudi koji su do doživjeli diskriminaciju ili njihovi staratelji i rodbina, a nešto rjeđe  Udruge koje se bave ljudskim pravima.  

Na koji način se građani mogu obratiti Uredu pučke pravobraniteljice?

Osim u Zagrebu imamo urede i u Rijeci, Splitu i Osijeku. Svi koji to žele mogu nas kontaktirati telefonom, poštom ili e-mailom te se po potrebi  i naručiti  za susret u Uredu. Nastojimo često izlaziti i na teren te primamo građane i u gradu u kojem se u tom trenutku nalazimo.  

Angažira li se Ured i u problemima  kršenja ljudskih prava imigranata?

Na kršenju prava imigranata  puno radimo i to iz dvije različite perspektive. Bavimo se problemima imigranata koji na neregularan način ulaze u Hrvatsku jer i oni imaju pravo na zaštitu ljudskih prava. Njima se bavimo i kad nastoje dobiti azil i uključiti se u naše društvo. Posebice po pitanju pristupa tržišištu rada, stanovanja te  diskriminacija s kojima se suočavaju u različitim situacijama.

Kakve ste pritužbe u vezi diskriminacije najviše primali prošle godine od građana? Je li slično bilo i posljednjih  godina ili se lani nešto značajno promijenilo?  

Lani je bila nešto specifičnija situacija jer se veliki broj pritužbi odnosio na situacije vezane uz COVID. Inače nam se ljudi najčešće  obraćaju zbog diskriminacije na temelju nacionalnosti, dobi, radnih prava (otkazi, godišnji odmori, plaće, prekovremeni rad…) te ostvarivanja prava na zdravstvenu zaštitu. 

Građanski odgoj treba biti sastavni dio obaveznog obrazovanja

Učenici 8.b OŠ Sveti Petar Orehovec na online susretu sa Tatjanom Vlašić, zamjenicom pučke pravobraniteljice

Koje nacionalne manjine najčešće dostavljaju pritužbe?

Od kako je 2009. donesen Zakon o suzbijanju diskriminacije najviše je bilo pritužbi srpske i romske nacionalne manjine, a zadnjih godina sve više je pritužbi imigranata. Kad govorimo o romskoj nacionalnoj manjini, s obzirom na istraživanja o uvjetima u kojima žive, njihovih pritužbi zaprimamo relativno malo. Zato obilazimo romska naselja i prikupljamo pritužbe direktno na terenu kako bismo dobili bolju sliku o izazovima s kojima se suočavaju. Njihovi probemi posebno su vezani uz obrazovanje, pitanje zapošljavanje i uvjete stanovanja. Većina ih živi u izdvojenim naseljima od većinskog stanovništva.  

Možete li izdvojiti neki slučaj diskriminacije koji je Ured pravobraniteljice osobito zgrozio i zašto?

Jedan od takvih je slučaj nekoliko romskih obitelji s maloljetnom djecom koji su deložirani iz svog doma. Grad koji ih je deložirao imao je obavezu pronaći im smještaj kako djeca ne bi bila oduzeta roditeljima, ali grad to nije učinio na vrijeme. Te su obitelji stoga tjednima bile  prepuštene same sebi i životu na školskom igralištu.

Jesu  li neka upozorenja Ureda pravobraniteljice na neke slučajeve diskriminacije i ugroze ljudskih prava dovela do nekih konkretnih promjena ili pozitivnih rješenja?

Naravno, to i jest ideja naših preporuka. Na primjer, prije nekoliko dana jedna je studenica zahvaljujući našim preporukama uspjela dobiti studenski dom. No, to je pojedinačni slučaj . Još smo zadovoljniji kad  temeljem naših preporuka dolazi do sustavnih rješenja tj. mijenjaju se zakoni. Jedan od takvih uspjeha je i promjena u Zakonu o socijalnoj skrbi gdje je došlo do izmjene u odnosu na prava nemoćnh osoba  koje su nekom darovale nekretninu zauzvrat za brigu o sebi.  

Na koju je aktivnost  provedenu posljednjih nekoliko godina  Ured pravobraniteljice najponosniji?

Godišnje imamo oko 3,5 tisuće pritužbi pa je teško izdvojiti jednu, no valja napomenuti da smo ponosni uvijek kad dobijemo povratnu informaciju da je naša preporuka dovela do promjene u životima diskriminiranih. Drago nam je što smo proveli i neka istraživanja iz područja u kojima nije bilo dovoljno podataka. Jedno od takvih važnih istraživanja je i ono o mladima i govoru mržnje na internetu.

Što biste poručili mladima kako reagirati ukoliko uoče povredu ljudskih prava ili diskriminaciju u svojoj sredini?  

Važno je obavijestiti učitelje, školu, obitelj i zatražiti podršku,  a ukoliko to ne rezultira rješenjem treba se  obratite institucijama poput naše. Ne treba šutjeti, treba reagirati i prijaviti diskriminaciju. No, da bi to mladi mogli, oni trebaju znati što je diskriminacija, što su to stereotipi, što su predrasude… Trebali bi učiti zašto su izbori važni, kako se prijaviti u sustav e-građanin i još mnogo toga jer informiranost je preduvjet za aktivno građanstvo. Zato smatramo da građanski odgoj treba biti sastavni dio obaveznog obrazovanja. /Valerija Puškar, Lara Trušček; foto: S. L./