HomeGlavna temaMeteorologinja Tomislava Hojsak: Ljudski utjecaj važan je uzrok ekstremnih klimatskih promjena

Meteorologinja Tomislava Hojsak: Ljudski utjecaj važan je uzrok ekstremnih klimatskih promjena

Istraživanja su pokazala da je količina ugljičnog dioksida nastala kao proizvod ljudskih aktivnosti porasla čak 48 posto u odnosu na predindustrijsko razdoblje

Križevčanka Tomislava Hojsak meteorologinja je u Državnom hidrometeološkom zavodu čije prognoze slušamo i viđamo u medijima. Da bi mogla raditi ovaj posao završila je studij fizike, smjer geofizika. Kako u ustanovi u kojoj radi ozbiljno shvaćaju potrebu za edukacijom o klimatskim promjenama, ni ona nije nimalo dvojila i odmah se odazvala našem pozivu da za “Klinček” govori o klimatskim promjenama i njihovim uzrocima i posljedicama.

U Državnom hidrometeorološkom zavodu rade se i usporedbe o promjenama klime posljednjih godina. Kakve se to promjene dešavaju posljednjih 10 godina u odnosu na prije?

Klima se  konstantno mijenja, a uzrok tome su prirodni i ljudski utjecaj. Kad govorimo o prirodnim utjecajima mislimo na promjene zemljine orbite, sunčevo zračenje, vulkanske aktivnosti i slično.  Do predindustrijskog razdoblja na klimu su utjecale uglavnom te prirodne promjene, a pojavom industrijalizacije ljudi sve više utječu na klimu.  Od 80-tih godina prošlog stoljeća očigledan je porast srednje globalne temperature kao rezultat ljudskih aktivnosti. Od početka 21. stoljeća porast temperature je još više uočljiv. Srednja temperatura u svijetu posljednjih 10 godina najviša je u povijesti mjerenja, a prošla godina bila je jedna od 7 najtoplijih godina u povijesti mjerenja. Prosječna temperatura 2021. bila je za oko 1 stupanj viša od temperature u predindustrijskom razdoblju. To se možda ne čini puno, ali to je na globalnoj razini puno.

Izvor – Showyourstripes.info

Trendovi oborina nisu toliko izraženi kao porast temperature. U  Hrvatskoj su oborine bile oko klimatoloških prosjeka izuzev kišnih 2013. i 2019. i ekstremno kišne 2014. No, ono što se značajno mijenja je raspodjela količine oborine. Sve su češća duža sušna razdoblja i  to osobito tijekom ljetnih i zimskih mjeseci, a trend porasta uočen je i tijekom proljetne i jesenske sezone. Uočljivo je i da zna pasti obilna kiša, ponekad čak i prosječna mjesečna količina u vrlo kratkom vremenu (u nekoliko dana).

Efekt staklenika glavni  je pokretač klimatskih promjena

Koji su uzroci takvih klimatskih promjena, kako vi stručnjaci to tumačite?

Izvor – Klima je naš izbor: Priručnik za srednje škole

Glavni pokretač klimatskih promjena je efekt staklenika. Takozvani staklenički plinovi (ugljični dioksid, vodena para, metan i dušikov oksid) djeluju kao omotač oko zemlje. Taj omotač sprečava gubitak toplinske energije u svemir i doprinosi da klima na Zemlji bude povoljna za život. No, s porastom količine tih plinova efekt staklenika se pojačava pa postaje sve toplije. Najjači od tih stakleničkih plinova su ugljični dioksid i metan. Uzroci porasta emisije tih plinova su korištenje fosilnih goriva, krčenje šuma te sve veći uzgoj stoke. Istraživanja su pokazala da je količina ugljičnog dioksida nastala kao proizvod ljudskih aktivnosti porasla čak 48 posto u odnosu na predindustrijsko razdoblje.

U medijima se mogu pročitati zabrinjavajuće prognoze vezane uz topljenje ledenjaka i porast temperature. Jesu li takve prognoze utemeljene?

Jest, utemeljene su. Zagrijavanje atmosfere dovodi do poremećaja  atmosferskih valova. To su valovi pomoću kojih zrak kruži oko zemlje, a zagrijavanjem raste energija u atmosferi, zato se ti valovi produžuju prema sjevernom polu ili ekvatoru na jugu.  Ukoliko valovi idu prema jugu, oni povlače toplinu s ekvatora i imamo toplinske valove. Ukoliko odu prema sjeveru onda povuku hladni zrak sa sjevera.  Zbog tih atmosferskih valova dolazi do naglih ekstremnih vremenskih događaja (nagla zatopljenja, ekstremne suše, jake oluje, obilna kiša).  

Topljenje ledenjaka ubrzalo se posljednjih desetak godina

Predviđa se da će se zbog daljnjeg zagrijavanja atmosfere smanjiti broj hladnih dana, a povećat će se temperature. Posljedice tog zagrijavanja bit će dugotrajnije suše i porast broja šumskih požara, također i topljenja ledenjaka. Mjerenja pokazuju da se posljednjih desetak godina topljenje ledenjaka  ubrzalo. Posljedica topljenja golemih količina leda su gubitak izvora pitke vode te porast razine mora. Porast razine mora pak uzrokuje poplavljivanje obalnih područja i salinizaciju (slanost tla), a takve promjene životnih uvjeta razlog su migracija stanovništva.

Izvor – Scitechdaily.com

Što kao stručnjak smatrate da bi se trebalo mijenjati kako bi se spriječili opasni učinci klimatskih promjena i tko bi sve trebao pridonijeti promjenama?

Promjenama bi trebali doprinijeti svi od pojedinaca do globalne zajednice.  Npr. Hrvatska ne može sama svojim djelovanjem utjecati na ublažavanje klimatskih promjena već to treba činiti cijeli svijet.  Sve države trebaju usuglasiti mjere za sprečavanje globalnog zatopljenja i pridržavati ih se. 

Puno štete je već naneseno prirodi, ali ipak još postoje mogućnosti za promjene.  Na primjer može se  prestati koristiti nafta i plin ili barem smanjiti njihove količine. To se može postići prelaskom na alternativne oblike energije (sunce, vjetar). Korištenje javnog prijevoza također je jedan način doprinosa promjenama. Potrebne su i promjene po pitanju smanjivanja uzgoja stoke. Naime, intenzivnim uzgojem stoke nastaje puno metana. Taj je plin uz ugljični dioksid jedan od najjačih stakleničkih plinova. Na smanjivanje metana može se utjecati smanjivanjem konzumacije mesa. Kupovinom lokalnih namirnica,  također činimo promjenu.  Dakle, mogućnosti za promjene ima mnogo, samo treba volje i suglasnosti oko promjena u cijelom svijetu. Naravno treba i poučavati ljude, a posebno mlade, o mogućnostima promjena u vezi s ponašanjima i djelatnostima  koje su uzroci klimatskih promjena. /Nela Šantatić, 8.a/

Must Read