Na području EU do 2030. planira se posaditi još 3 milijarde dodatnih stabala
U sklopu naše glavne teme želimo upozoriti i na problem klimatskih promjena. S našom sugovornicom Sonjom Rukavinom, inženjerkom šumarstva iz Hrvatskih šuma, Šumarija Koprivnica, razgovarali smo o tome kakvu ulogu imaju šume u borbi protiv klimatskih promjena. Ispričala nam je i kako Hrvatske šume upravljaju državnim šumama da ne dođe do smanjivanja šumskih površina.
Možete li nam na početku objasniti što znači pojam deforestacija?
Deforestacija je pojam koji označava uklanjanje šuma kako bi se šuma i šumsko zemljište prenamijenili u druge svrhe, prvenstveno u poljoprivredne površine (pašnjaci livade, oranice). Osim u poljoprivredne površine, deforestaciju primjenjujemo kada se grade naselja, ceste ili neka druga infrastruktura. Deforestaciju uzrokuju i šumski požari, šumski štetnici te zagađenje zraka (kisele kiše).
Posljedice deforestacije su gubitak biljnih i životinjskih staništa, narušavanje biološke raznolikosti, erozija i odroni tla te klimatske promjene. Sve to što se dešava kao posljedica deforestacije negativno utječe i na zdravlje ljudi.
„Upijanjem“ ugljičnog dioksida šume su moćan alat u suzbijanju globalnog zatopljenja
Kakav učinak deforestacija ima na klimatske promjene?
Šume su moćan alat u suzbijanju globalnog zatopljenja. Naime, šume imaju velike mogućnosti “upijanja” (apsorpcije) ugljičnog dioksida, jednog od plinova koji nastaju kao posljedica efekta staklenika. Efekt staklenika pak dovodi do globalnog zatopljenja odnosno utječe na klimatske promjene. Dakle, što imamo više šuma veće su mogućnosti upijanja ugljičnog dioksida, a posljedice efekta staklenika se smanjuju.
Ima li Hrvatska problem s deforestacijom i što Hrvatske šume čine da se u našoj zemlji ne smanjuje površina pod šuma?
Ukupna površina šuma u RH iznosi 2.759.039 ha tj. 49,3% kopnene površine RH. Od toga je 2.097.318 ha u vlasništvu države dok ostali dio pripada privatnim šumoposjednicima. Glavninom šuma u vlasništvu države gospodari javni šumoposjednik Hrvatske šume d.o.o.
Temeljna načela hrvatskog šumarstva su očuvanje prirodne strukture i raznolikosti šuma te trajno povećanje stabilnosti i kakvoće gospodarskih i općekorisnih funkcija šuma. Zato u državnim šumama nema smanjivanja šumskih površina, već imamo trend rasta.
Njima se gospodari planski na temelju šumsko gospodarske osnove područja koja se donosi na razdoblje od 10 godina. Osnovno je da se drvni resursi koriste u mjeri koja neće ugroziti njihov opstanak i zato se godišnje siječe daleko manje drva nego što šuma prirašćuje. Tako se održava prirodna ravnoteža. U državnim šumama svaka posječena šumska površina je prirodno pomlađena ili se pošumljava sadnicama i sjemenom.
Recikliranjem možemo utjecati da se smanji sječa šuma
Gdje je u svijetu najviše izražen problem s deforestacijom i koji su razlozi?
Šume u svijetu prekrivaju oko 30% kopnene površine. Najznačajnija svjetska deforestacija odnosi se na tropske kišne šume Amazone, a jedan od glavnih uzroka deforestacije je ilegalna sječa šuma.
Kakvo je stanje u EU po pitanju šuma, ima li i EU problema s deforestacijom?
Šume pokrivaju 43% površine EU. Države s najvećim šumskim kompleksima su Finska (75% kopnene površine) te Švedska (68% kopnene površine).
Najveći uzroci deforestacije u EU su šumski požari, oluje, suše, zagađenje okoliša te napadi šumskih štetnika. Razlozi su još i sječa šuma zbog gradnje stambenih naselja oko većih gradova te zbog izgradnja autocesta ili industrijskih zona. Bez obzira na sve navedene uzroke šumska površina u EU ima trend rasta jer EU brine o šumama. Novom strategijom EU do 2030. godine u EU bi se trebalo posaditi još 3 milijarde dodatnih stabala.
Što biste poručili mladima, mogu li ono nešto učiniti da bude više površina pod šumama u Hrvatskoj?
Djecu i mlade u Hrvatskoj potrebno je poučavati o važnosti i značenju očuvanja šuma te cjelokupnog ekosustava. Važno je da mladi shvate da treba štedljivo koristiti prirodne resurse. Npr. štedljivijim korištenjem papira i recikliranjem možemo utjecati da se smanji sječa šuma. Da bi šume bile zdrave važno je i ne bacati smeće u njih te paziti da ne izazovemo požar u šumi. Mladi svakako mogu pomoći i tako da sudjeluju u organiziranim sadnjama na području svojih lokalnih zajednica. /Nela Šantatić, 8.a; foto: arhiva Sonje Rukavine i internet/
Ove školske godine provodimo Erasmus+ projekt “Misli održivo” pa smo i našu glavnu temu posvetili održivosti. Naši novinari istraživali su održive i neodržive ljudske djelatnosti i ponašanja. Pišemo i o održivim aktivnostima koje provodimo u školi, a najviše smo se fokusirali na problem bacanja hrane pripremljene u školskoj kuhinji.