Naši osobni podaci vrlo su važni za nas i za naš identitet. Zato ih moramo pažljivo štititi. Zaštita identiteta bila je tema skupa Be selfish with your data (Budite sebični sa svojim podacima). Skup je u siječnju organizirala zaklada Metamorfoze u sklopu inicijative Privacy talks (Razgovori o privatnosti). Na skupu je govorio i Bozhidat Spirovski, inženjer je s 20 godišnjim iskustvom u upravljanju različitim tehničkim i informacijskim sigurnosnim timovima.
Što se tiče politike privatnosti na društvenim mrežama, one se prezentiraju kao da im je cilj zaštita korisnika, ali to zapravo nije tako, istaknuo je Spirovski. Po njegovom mišljenju pravila privatnosti služe samo vlasnicima aplikacija da bi informirali korisnike o svojoj tvrtki. Tekst pravila vrlo je dugačak, a sadržaj je pun pravih termina i vrlo težak za čitanje.
Velik dio novca koji zarađuju tvrtke vlasnice društvenih mreža dolazi od reklama. Reklame imaju atraktivan sadržaj zbog kojeg ostajemo dulje na stranici. Što se više reklama prikazuje, tvrtke zarađuju više novca. Kako bi osigurali dulje zadržavanje korisnika na stranici, tvrtke koriste i emocionalne sadržaje zbog kojih ostavljamo više lajkova i komentara koji dodatno zarađuju vlasnicima.
Tijekom pandemije Covid-19 udomaćio se pojam doomscrolling. Pojam podrazumijeva sve više utrošenog vremena na internetu, posebno na društvenim mreža i utjecaj na mentalno zdravlje ljudi. Povezuje se s puno negativne energije i izazivanjem negativnih misli. Najčešći uzrok takvih raspoloženje su naša izloženost negativnom sadržaju i lažnim vijestima na internetu zbog čega se možemo osjećati povrijeđeno, depresivno, tužno i uplašeno.
Jedan od savjeta Spirovskog odnosio se na korištenje preglednika koji ne koriste i ne prikupljaju naše podatke i poštuju sigurnost korisnika. Umjesto Chrome predlaže korištenje FireFoxa, Opere, Brave ili preglednika kao što su DuckDuckGo ili Qwant. Također za dodatnu zaštitu predložio je da instaliramo proširenja kao što su Ublock Origin, Privacy Badger i DuckDuckGo privacy basics. Upozorio je i da je važno paziti kojim aplikacijama dopuštamo pristup našim kamerama, mikrofonima itd. Neke od aplikacija pokušavaju prikupiti puno podataka o našem ponašanju, našim razgovorima, stvarima koje čitamo ili gledamo online itd.
Popularne društvene mreže poput Instagrama, Facebooka i TikToka prikupljaju puno osobnih podataka koje kasnije prodaju različitim kompanijama. One stalno prodaju te podatke, a kad javnost otkrije te slučajeve, ispričaju se i nastavljaju to činiti i dalje, samo na nove kreativnije načine.
Spirovski je na kraju istaknuo kako treba biti oprezan i s našim pratiteljima na društvenim mrežama, a također i s lajkovima. Lajkovi mogu javnosti otkriti puno o nama. /D. Bozhik (9-6); foto: Unsplash/
Originalni članak objavljen je u školskom digitalnom listu L.A. IN-fortmator