Zagađenju okoliša znatno doprinose automobili. Prosječno osobno vozilo s pogonom na naftu ili benzin u RH godišnje emitira oko 3 tone štetnog plina ugljičnog dioksida. Vozila koja kombiniraju benzin i struju, tzv. hibridna vozila, godišnje emitiraju 1 tonu ugljičnog dioksida, a električna vozila uopće nemaju emisija niti zagađuju okoliš bukom.
Te smo podatke pronašli na mrežnoj stranici Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost. Tamo piše i da je 2012. u Hrvatskoj bilo samo 13 električnih automobila. Godine 2020. bilo ih je preko 1300. Spomenuti Fond daje poticaje za kupnju električnih vozila i lani je bilo puno interesa za njihove poticaje. Na portalu PoslovniPuls piše da je prošle godine prodano 1436 električnih vozila te da ih je na kraju 2021. u Hrvatskoj bilo 3054.
Iako je to velik porast i značajna dobrobit za okoliš, Hrvatska u broju električnih automobila kaska za ostalim europskim zemljama. Norveška je jedna od zemalja koje stoje znatno bolje od Hrvatske. Oni imaju oko pet milijuna stanovnika, a 2019. imali su 215.000 električnih vozila. Norvežani planiraju već od 2025. zabraniti prodaju benzinaca i dizelaša. Revija HAK piše da su benzinci i dizelaši u prvih osam mjeseci 2021. “činili manje od deset posto od svih 110.864 novih registracija”./Fran Tukša, 5. a; fotografije preuzete s interneta/
Zašto električna vozila?
- nemaju emisije štetnih plinova u atmosferu, odnosno njihovim korištenjem smanjuje se štetan utjecaj na okoliš,
- njihovim korištenjem se smanjuje potrošnja fosilnih goriva (neobnovljivih izvora energije),
- podrazumijevaju smanjenje troškova održavanja te veću sigurnost u prometu,
- manje je porezno opterećenje,
- smanjuje se zagađenost okoliša bukom (procjenjuje se da gotovo 20 % stanovnika EU pati od buke čije se razine smatraju neprihvatljivima (Izvor: Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost)
Ove školske godine provodimo Erasmus+ projekt “Misli održivo” pa smo i našu glavnu temu posvetili održivosti. Naši novinari istraživali su održive i neodržive ljudske djelatnosti i ponašanja. Pišemo i o održivim aktivnostima koje provodimo u školi, a najviše smo se fokusirali na problem bacanja hrane pripremljene u školskoj kuhinji.