Esperanto postoji od 1887. a osmislio ga je Poljak Lazar Ludwig Zamenhof
Zbog prevlasti engleskog jezika, Velika Britanija zarađuje svake godine 17-18 milijardi eura što je više od 1% njenog bruto nacionalnog proizvoda. To su procjene švicarskog profesora Francoisa Grina. On je profesor sveučilišta i stručnjak za jezičnu ekonomiju u Ženevi. Svoju procjenu objavio je 2005. u znanstvenom radu u kojem analizira izbor radnih jezika u Europskoj uniji.
U svom radu Grin se zalaže za uvođene esperanta i kaže da bi EU tako uštedjela barem 25 milijardi eura godišnje. Ipak Grin smatra da je uvođenje esperanta u EU zasad nemoguće zbog snažnih predrasuda prema ovom jeziku koje je osmislio dr. Lazar Ludwig Zamenhof.
Zamenhof je bio liječnik, židovskog porijekla iz Poljske, a udžbenik ovog međunarodnog jezika predstavio je 1887. Jezik kojeg je Zamenhof nazivao Lingvo Internacia (Međunarodni jezik), kasnije je dobio ime Esperanto po liječnikovom nadimku. Esperanto je riječ španjolskog porijekla a znači – onaj koji se nada.
Ideja o stvaranju univerzalnog jezika Zamenhofu je pala na pamet jer je živio u gradu gdje su zajedno u lošim odnosima i strogo podijeljeni živjeli Židovi, Poljaci, Rusi, Nijemci i Litvanci. Zamenhof je začetnik esperanta, ali taj se jezik i dalje razvija i to pod nadzorom Esperantske akademije. Spomenuta akademija prati razvoj rezika, proširuje službenu listu riječi i rješava ostala jezična pitanja.
Esprenato ima vrlo jednostavnu gramatiku i lako se uči
Esperanto nije jezik ni jednog naroda, niti mu je namjera ukidanje materinjih jezika već ima misiju povezivanja različitih kultura. Na mrežnoj stranici Gradske knjižnice Križevci pronašli smo podatak da oko 2 milijuna ljudi u svijetu svijetu govori esperanto. Taj se jezik lako uči jer ima jednostavnu gramatiku bez puno pravila i izuzetaka. Korijeni riječi su najčešće latinski, a esperanto je mješavina romanskih, germanskih i slavenskih jezika. Na mrežnoj stranici Gradske knjižnice Križevci pronašli smo i podatak da je 2012. u Križevcima osnovan esperantski klub kojem je predsjednik Krunoslav Puškar. Nije poznato djeluje li Klub još uvijek.
U Hrvatskoj djeluje esperantski savez. Kod njih se može učiti esperanto, a može ga se učiti i online. Na esperantu danas postoji rock i pop-glazba, a ima i stripova na esperantu. Jedan od njih je popularni Asteriks. Postoji i književnost na esperantu. Đurđevački esperantist Josip Pleadin na esperanto je preveo Družbu Pere Kvržice i Vlak u snijegu, čuvene romane Mate Lovraka
Na esperantu se emitiraju i radijske emisije. Primjerice Radio Vatikan, Peking i Havana neki su od gradova čije radijske postaje emitiraju dio programa i na esperantu. Hrvatski esperantski savez izdaje časopis na esperantu. Časopis pod nazivom Tempo izlazi još od 1980. Na mrežnoj stranici Hrvatskog esperantskog saveza dostupan i rječnik esperanta, a gdje sve u Hrvatskoj postoje esperantska društva može se vidjeti ovdje.
Da Grinov prijedlog o mogućnostima esperanta za komunikaciju unutar EU možda ipak nije neostvariv misli sve više ljudi. Na mrežnoj stranici Hrvatskog esperantskog saveza piše da je prijedlog o učenju esperanta jedan od najpopularnijih prijedloga na Konferenciji o budućnosti Europe. Ta se konferencija odvija virtualno od lipnja 2021. i svi koji to žele mogu dati svoje prijedloge za poboljšanje života u EU. /Anastazija Blagaj, 8.b; fotografije preuzete s interneta/