U jednom baobabu bio je kafić u koji je stalo 60 ljudi
Možete li zamisliti kafić unutar nekog drveta. Takav kafić do 2016. nalazio se u mjestu Modjadjiskloof, u proviniciji Limpopo Južnoj Africi. U tom kafiću smještenom unutar ogromnog baobab drveta moglo je komotno boraviti 15 ljudi, a jednom je unutra bilo 60 osoba. Divovsko drvo Sunland Babobab, kako su ga tamo zvali, bilo je visoko 22 metra. Njegovo je deblo, kako to piše HRWIKI, u promjeru imalo 10,64 metara, a procjenjuje se da je bilo staro oko 1060 godina.
No, ovo je drvo propalo tijekom 2016. i 2017. i nije jedino. Između 2006. i 2018. osušilo se 9 od 13 najstarijih primjeraka baobab drveća. To je, kako to piše INDEX, objavljeno u časopisu Nature plants. Rumunjski znanstvenik Adrian Patrut i drugi znanstvenici koji su provodili istraživanje sumnjaju da je nestanak starih divovskih primjeraka baobaba “barem djelomično povezan s intenzivnim klimatskim promjenama koje poglavito pogađaju jug Afrike”.
Plodovi baobaba imaju 6 puta više vitamina C od naranče
Vidjet će se što će o izumiranju baobaba pokazati nova istraživanja, ali poznato je da osim u Africi, baobaba ima još i u Australiji. Postoji 8 različitih vrsta tog drveća, ali karakteristika je svih je da izgledaju kao naopako drveće jer im krošnja izgleda poput korijenja. Ovo bjelogorično drvo, neobično je po tome što u svojoj unutrašnjosti može pohraniti čak do 136.000 litara vode. Kako to piše na blogu PROJEKT- PERIVOJ, vodu iz drveta baobaba ponekad koristi stanovništvo u tim krajevima. Vodu isisavaju iz debla pomoću šupljih cjevčica. Velika količina vode u drvetu čuva ga od termite i požara, a od požara ga još štiti i njegova vatrootporna kora
Baobab drvo je još je na puno načina korisno ljudima. Od kore drveta plete se užad i vreće, pa čak i odjeća i nepromočivi šeširi. Plodovi baboba su jestivi, a i njihove sjemenke. Od osušenih se priprema osvježavajući napitak, što i ne čudi jer je utvrđeno da plodovi baobaba imaju 6 puta više vitamina C od naranče. Jestivo je i lišće koje neki koriste i za snižavanje temperature te kao lijek protiv malarije. U Africi ga zbog svih tih njegovih karakteristika zovu i “drvo života”. /Natalia Zelić, 5. c; fotografije preuzete s interneta/
