Dim i magla

SMOG

U Europi ga je sve manje, a Kineze guši

Smog je zagađenje zraka nastalo kombinacijom magle i dima, a riječ je nastala od dviju engleskih riječi smoke-dim i fog-magla.

Tu riječ nisu na satu razredne zajednice znali učenici 5. a, zato smo je istražili i došli do zaključka da nije čudno što je petaši nisu znali jer kod nas u Orehovcu smoga nema. To je zato jer kod nas nema nikakve industrije, a baš su industrijski pogoni najveći „krivci“ za smog jer sagorjevanjem pogonskih goriva (ugljena, nafte) nastaju štetni spojevi (ugljični dioksid, sumporov dioksid) i pepeo. Oni u

No, zemlje s razvijenom industrijom imaju velikih problema sa smogom. Tako je London 1952. punih 5 dana bio „omotan“ oblacima smoga i navodno je zbog toga bilo 4000 smrtnih slučajeva zbog problema s disanjem.

U međuvremenu problem smoga u Europi nije više toliko izražen, zato, kako smo istražili, posljednjih desetljeća zbog smoga jako pate Kinezi. Tamo je industrija sve razvijenija,a i sve je više automobila, ali Kina nije još kao europske zemlje uvela tako stroge propise o emisiji štetnih plinova pa se njihovi veliki gradovi guše u smogu.

Nizozemac patentirao „usisivač za smog“

U Kini nije neuobičajena pojava da se zbog golemih količina smoga zatvaraju autoceste i zračne luke. Jedan od takvih slučajeva kako prenosi balkans.aljazeera.net desio se i krajem rujna na sjeveroistoku Kine. U njihovim velikim gradovima vidljivost ponekad zna biti i manja od 10 metara, kao nedavno u Pekingu, a ljudi na ulicama često nose maske preko nosa, kako bi se zaštitili od udisanja smoga.

Ipak, možda ima nade da se problem smoga riješi ili barem ublaži i prije nego što Kinezi krenu poput Europljana sa strožim propisima o emisiji štetnih plinova i smanje korištenje ugljena i nafte. Naime, kako piše Večernji list (u članku od 29.10) nizozemski inovator Daan Roosegaarde patentirao je „elektronički usisivač zraka“.

Njegov izum radi na principu elektrostatičkog polja „kojim se napravi rupa u smogu i koji privlački čestice smoga na bakar, nakon čega se usiše na zemlji“. Zasad je nizozemski inovator napravio uspješan pokus u zatvorenom prostoru, a nada se da će uspjeti i vani. /Helena Habijanec, 8.c; fotografije: preuzete s interneta/

Za bolji zrak u Meksiko Citiyu jedan dan u tjednu miruju auti

U nekim zemljama uspjevaju se smoga riješiti i bez usisivača za smog. Na stranici www.dw.de ( Deutsche Welle) pronašli smo primjer da su sve uspješnije sa smogom bore i u Meksiku Citiyu. Oni su 1990. godine imali samo 8 dana dobru kvalitetu zraka, a prema mjerenjima kvalitete zraka, 2012. broj dana dobrog zraka porastao je na 237 dana.

To im je uspjelo tako što su tvornice koje šire štetne plinove preselili iz grada, poboljšali su kvalitetu goriva i uveli su mirovanje automobila jedan dan u tjednu.

Europa se smoga rješava i preseljavanjem prljave industrije u siromašne zemlje

Razvijene europske zemlje imaju sve manje smoga jer su posljednjih desetljeća ulagale puno napora kako bi se sve više orjentirali na čistiju energiju (sunce, vjetar, električna energija) i smanjivale udio sumpora u gorivima poput ugljena.

No, svoj su problem rješavale i preseljavanjem „prljave“ industrije, često baš u siromašne zemlje na drugim kontinetnima.Tome u prilog govori i podatak (pronašli smo ga na stranici Deutsche Welle) da je udio uslužnih djelatnosti u kineskom gospodarstvu u 2012. iznosio 44,6 posto, dok je u Njemačkoj taj udio 70 posto, a u Francuskoj čak 80 posto.