Socijalna pedagoginja Hojt Ilić iz Hrabrog telefona: Nije preporučljivo da djeca od 5 – 8 razreda budu na mobitelima više od 1,5 do 2 dnevno
U online razgovoru (4. 2. 2026.) s Antonijom Hojt ilić, socijalnom pedagoginjom “Hrabrog telefona” jedna od tema bili su i mobiteli odnosno njihov utjecaj na mentalno zdravlje. Što nam je ona rekla o mobitelima i o tome kako škola i roditelji mogu utjecati na prekomjerno korištenje mobitela i mentalno zdravlje djece pročitajte u nastavku.
Povećava li se broj upita Hrabrom telefonu u vezi posljedica prekomjernog korištenja mobitela i nasilja na internetu?
Ono što nas brine je sve više poziva mlađe djece. Nekad su nam se s pozivima da se samoozljeđuju ili da imaju suicidalne misli, javljali šesnaestogodišnjaci, a sad takve pozive dobivamo od djece sve mlađe životne dobi. U periodu nakon COVID pandemije i potresa, značajno se povećao broj poziva i chatova vezanih uz poteškoće mentalnog zdravlja. Djeca nam se obraćaju vezano uz anksioznost, suicidalne misli, u vezi nasilja kojeg doživljavaju u školi bilo uživo ili putem elektroničkih uređaja, nasilja ili zanemarivanja od strane roditelja ili nekih drugih poteškoća unutar obitelji, ali i zbog čitavog niza drugih razloga koji ih brinu/uznemiruju i s kojima se ne znaju nositi sami.
Podatci iz 2024. godine vezano uz pozive djece savjetodavnoj liniji Hrabrog telefona, pokazuju da su najčešće teme poziva bile vezane za psihosocijalne teškoće i mentalno zdravlje (35%), zlostavljanje i nasilje (28%), obiteljske odnose (23%), odnose s vršnjacima (16.5%) i traženje informacija (30%). Kada je riječ o pozivima vezanima za mentalno zdravlje, radilo se o sljedećim teškoćama: samoozljeđivanje (41%), suicidalnost (34%), tjeskoba i strah (13%), depresivnost (12%), panični napadaji (12%). Broj poziva djece vezanih uz elektroničko nasilje (kada uspoređujemo protekle dvije godine), povećao se za 40%.
Stručnjaci u posljednje vrijeme govore da je sve veći broj odgoda u prvi razred usko povezan s prekomjernim korištenjem mobitela/interneta. Što Vi smatrate koliko je vremena na internetu dovoljno za djecu?
Internet i mobiteli sami po sebi nisu isključivo štetni, ali sve ovisi o tome kako, koliko i za što ih dijete koristi. Prije svega, važna je dob djeteta, njegova zrelost i sposobnost da razumije i primjenjuje pravila ponašanja i sigurnosti na internetu.
Stručnjaci ističu da djeca do tri godine zbog pravilnog razvoja uopće ne bi smjela gledati ekrane – to uključuje televiziju, mobitele i tablete. Predškolcima se preporučuje do pola sata dnevno uz nadzor roditelja, dok djeca od prvog do četvrtog razreda ne bi trebala provoditi više od sat vremena pred ekranom. Za starije osnovnoškolce, od petog do osmog razreda, preporuka je koristiti internet i mobitele do dva sata dnevno.
No jednako je važno i kako dijete provodi ostatak vremena – druži li se i igra li s prijateljima, roditeljima, provodi li vrijeme vani, u prirodi. Također je važno da sadržaji budu primjereni uzrastu i, kad je moguće, edukativni. Roditelji trebaju biti upućeni u to što dijete gleda, čita, istražuje, postavljati jasna i dosljedna pravila te vlastitim primjerom pokazati umjereno korištenje tehnologije.
Barem sat vremena prije spavanja nije dobro biti uz mobitele ili druge ekrane
Možete li nam dati neki konkretni savjet za “digitalni detoks” koji bi učenicima pomogao da se osjećaju bolje?
Vrlo je korisno da barem sat vremena prije spavanja ne koristite mobitele niti gledate televiziju. Mobiteli i ekrani emitiraju plavo svjetlo koje šalje mozgu signal „budi se“, aktivira ga i otežava pripremu za san. Ako izbjegnete ekrane prije spavanja, bolje ćete spavati i manje ćete osjećati uznemirenost koju izazivaju stalne promjene sadržaja i skrolanje po mobitelu – mozak na taj način stalno „radi“ umjesto da se odmara.
Dobar savjet je i da u svoj dan uvrstite vrijeme kada ni vi ni vaši roditelji niste na mobitelima, pa uređaje spremite u drugu sobu. To vam pomaže razvijati druge rutine, nove interese i aktivnosti izvan ekrana, a također jača komunikaciju u obitelji. Vrlo je važno da roditelji daju dosljedan primjer – vi učite promatrajući kako odrasli koriste tehnologiju, pa zajedničko provođenje vremena bez ekrana postaje normalna i zdrava navika.
Roditelji bi trebali kontrolirati što djeca rade na mobitelima
Što roditelji i škola mogu učiniti da učenici imaju što manje problema s mentalnim zdravljem, ali i da ne budu prekomjerno na mobitelima?
Osim brige o tome jeste li siti i imate li sve potrebne stvari, važno je da roditelji odvoje vrijeme da vas stvarno čuju – kako vam je bilo u školi, što vas je nasmijalo, je li vas nešto razljutilo, je li vas netko povrijedio i što ste naučili tog dana. Važno je da roditelji prepoznaju vaše emocije i kažu nešto poput: „Vidim da si ljut“ ili „Vidim da si tužan, idemo zajedno razmisliti što možemo napraviti “.
Za vaše mentalno zdravlje važno je da roditelji provode vrijeme s vama razgovarajući o osjećajima, stvarima koje vas brinu, zbunjuju, stvaraju stres.
Takvi razgovori ne bi se trebali voditi dok svi skrolate po mobitelima – trebate se stvarno vidjeti i čuti. Važno je da roditelji budu svjesni da traženje stručne pomoći nije sramota ili slabost već jako važan korak koji može pomoći da neka poteškoća ne preraste u ozbiljnije poteškoće.
Također je važno da roditelji postavljaju granice jasno i dosljedno pa tako i u korištenju mobitela. Možda vam se to neće uvijek svidjeti, ali granice postoje da bi vam pomogle. Važno je i da sami budu primjer u korištenju tehnologije jer djeca najviše uče iz ponašanja odraslih.
Škole mogu dodatno pomoći kroz više sadržaja o emocijama i mentalnom zdravlju, ali i kroz edukaciju učitelja kako razgovarati s djecom o tim temama. Suradnja roditelja i škole je vrlo važna – ono što se u školi nauči, roditelji mogu podržati kod kuće. Nema čarobnog rješenja, ali kada djeca, roditelji i škola zajedno rade na tome, rezultati su puno bolji. /Janko Trušček, 6. b; foto: Antonija Hojt Ilić, S. L./