Nije sramota potražiti pomoć ukoliko probleme ne možemo riješiti sami
Naša je škola zajedno s još 13 hrvatskih škola uključena u europski projekt “Škole hrabrosti” kojeg koordinira Udruga “Hrabri telefon”. Projekt sufinancira Europska unija i Ured za udruge Vlade Republike Hrvatske, a posvećen je mentalnom zdravlju djece. Upravo ovaj mjesec u školama se održavaju radionice koje je razvio “Hrabri telefon”. Ovaj projekt motivirao nas je da za „Klinček“ što jednostavnije objasnimo što je to mentalno zdravlje, a u tome nam je pomogla socijalna pedagoginja Antonija Hojt Ilić, jedna od voditeljica projekta “Škole hrabrosti”. S njom smo razgovarali u srijedu (4. 2. 2026.) i ona nam je ovako pojasnila što je to mentalno zdravlje.
– Kad te boli grlo, znači da imaš problem s tjelesnim zdravljem pa ideš kod doktora. Mentalno zdravlje vezano je uz naše osjećaje, ali ne podrazumijeva da uvijek moramo biti sretni i bez problema.
Mentalno zdrava osoba zna prepoznati i regulirati svoje emocije primjerice, neće bacati stvari i ozljeđivati nekog kad je ljuta, već će izraziti svoju ljutnju na primjeren način – rekla nam je Hojt Ilić. Mentalno zdrave osobe su svjesne svojih snaga i slabosti, bez pretjeranog samokritiziranja. Znaju se nositi s izazovima i pokazuju otpornost na stres. Prihvaćaju neuspjeh ili teške situacije i iz njih uče, a pritom znaju graditi i održavati zdrave, podržavajuće odnose s drugima. Preuzimaju odgovornost za svoje postupke, prilagodljive su promjenama te imaju osjećaj svrhe i motivacije u svakodnevnom životu. Znaju postaviti i štititi svoje osobne granice, ne podliježu lako pritisku drugih te poštuju granice ljudi oko sebe. Također vode računa o brizi o sebi, poput sna, kretanja i odmora. Istaknula je i kako nije slabost već snaga, potražiti pomoć ukoliko shvatimo da se s nečim ne možemo sami nositi. Ukratko, mentalno zdrava osoba nije ona bez problema, nego ona koja se s njima zna nositi na zdrav i konstruktivan način.
Promjene dječjeg ponašanja mogu biti signal mentalnih poteškoća
Našu smo sugovornicu pitali i koji su to pokazatelji mentalnih poteškoća kod djece. – Pokazatelji mentalnih poteškoća kod djece mogu biti nagle promjene u ponašanju ili raspoloženju, povlačenje iz društva, gubitak interesa za aktivnosti koje su ih prije veselile, česta tuga, razdražljivost ili anksioznost, problemi sa spavanjem ili apetitom, poteškoće s koncentracijom, izljevi bijesa, pretjerani strahovi ili tjelesne tegobe bez jasnog uzroka, a važno je imati na umu da je zapravo svaka primjetna promjena u dotadašnjem ponašanju djeteta mogući znak da se ono nosi s nečim što ga preplavljuje. Neka djeca počnu pričati da ništa ne vrijede, govore da je bolje da ih nema, samoozljeđuju se ili spominju smrt što jasno ukazuje na poteškoće s mentalnim zdravljem – ističe socijalna pedagoginja Hojt Ilić.
Nakon što smo čuli objašnjenja Hojt Ilić, naš je zaključak da su mentalno zdrave osobe one koje se većinu vremena osjećaju dobro u svojoj “koži”. Ima razdoblja kad smo tužni, kad smo sretni ili pod stresom, ali ukoliko je naše mentalno zdravlje uredu, lakše ćemo izaći na kraj sa svim tim “valovima” emocija. Zapravo, iz razgovora sa socijalnom pedagoginjom Hojt Ilić, naučili smo da mentalno zdravlje ne znači da moramo stalno biti sretni, već da trebamo znati upravljati svojim životom i kad postane teško. Zahvaljujući projektu „Škole hrabrosti“, sada imamo bolji alat i podršku da u tome postanemo pravi majstori. /David Ban, 6. b; foto: Ljiljana Picig, Blaženka Svoboda, Kristina Dubravec, Nataša Tumpak Brčić/
Na radionicama “Škole hrabrosti” o mentalnom zdravlju učimo kroz slične primjere
Loša ocjena
Mentalno nezdrava reakcija: Dijete misli da je “glupo”, skriva test od roditelja, danima je loše volje i odustaje od učenja jer misli da nema smisla truditi se.
Mentalno zdrava reakcija: Dijete je tužno ili ljuto zbog ocjene, ali razumije da ocjena ne određuje njegovu vrijednost. Odluči pitati učitelja što nije bilo jasno, napravi plan učenja i potraži pomoć prijatelja ili roditelja kako bi ispravilo ocjenu.
Problem: Svađa s najboljim prijateljem
Mentalno nezdrava reakcija: Dijete počne ogovarati prijatelja pred drugima, “blokira” ga na društvenim mrežama bez objašnjenja ili se povlači u sebe i misli da ga nitko ne voli.
Mentalno zdrava reakcija: Iako je povrijeđeno, dijete uzme malo vremena da se smiri. Nakon toga pokuša iskreno razgovarati s prijateljem, objasniti zašto je ljuto i saslušati drugu stranu kako bi pokušali riješiti nesporazum.