Istraživanjem EU Kids online u 2025. utvrđeno – četvrtina djece u 2025. primala seksualne poruke putem interneta
Više od četvrtine djece (27%) doživljava uznemirujuća iskustva na internetu barem jednom mjesečno. To je utvrđeno istraživanjem EU Kids online provedenim 2025. među djecom u dobi od 10 – 16 godina. Na predstavljanju istraživanja u prosincu 2025., autori istraživanja upozorili su i da je izloženost seksualnim porukama i sadržajima na internetu također u porastu. Prema istraživanju čak je četvrtina djece navela da je u posljednjih godinu dana primala seksualne poruke, a među 16-godišnjacima taj udio raste na 40%. Da je digitalno okruženje visoko rizično za djecu upozorava i podatak iz istraživanja da je gotovo svako treće dijete primalo takve poruke od nepoznate osobe.
Istraživanjem je utvrđeno i da je u odnosu na 2017., kad je korištenje pametnih telefona bilo vremenski i prostorno ograničenije, u 2025. granice gotovo da više ne postoje. Na predstavljanju je istaknuto da više od 80 % djece u dobi od 10 do 16 godina svakodnevno koristi pametni telefon za pristup internetu, uključujući i najmlađe uzraste. Digitalni uređaji koriste se tijekom cijelog dana, za vrijeme konzumiranja obroka, vrlo često prije spavanja, pa čak i noću.
Istraživanjem su djeca ispitivana i o upotrebi umjetne inteligencije, a ono što je posebno zabrinjavajuće da djeca sve češće umjetnu inteligenciju koriste za razgovor o vlastitim brigama ili za savjete o fizičkom zdravlju i kondiciji.
Pozivamo naše učenike da naprave usporedbu svojih iskustava na internetu s EU Kids istraživanjem i promisle trebaju li što mijenjati u svojim navikama korištenja interneta
Sve ove podatke navodimo jer želimo potaknuti učenike naše škole da naprave usporedbu s ovim podatcima za cijelu Hrvatsku i zajedno s roditeljima zaključe trebaju li nešto promijeniti u navikama vezanim uz korištenje interneta. S istim ciljem učenici 8. b jučer su u digitalnom alatu Canva izradili plakate koji su postavljeni po vratima učionica. Unatoč ovakvim i brojnim drugim aktivnostima posvećenim medijskoj pismenosti u hrvatskim školama, sve više se čuju mišljenja da medijska pismenost nije dovoljan alat već da treba posegnuti za zabranama. U Australiji je već krenulo provođenje zakona o zabrani društvenih mreža djeci mlađoj od 16 godina, u Francuskoj je u siječnju prijedlog za zabranu društvenih mreža mlađima od 15 podržala Nacionalna skupština, a još se čeka mišljenje Senata. Španjolska, Danska, Norveška, Njemačka, Velika Britanija, Slovenija, Grčka već provode ili najavljuju reguliranje društvenih mreža za mlađe od 15, ili u nekim slučajevima od 16 godina, a iz medija smo doznali da je pokrenuta inicijativa da se to učini i u Hrvatskoj. Inicijatori su pokrenuli i potpisivanje peticije o reguliranju društvenih mreža za djecu i mlade. Što o mogućnosti zabrane društvenih mreža za mlađe od 16 misle naši učitelji pisat ćemo u narednom članku. /Manuela Kralj, 8. a; foto: S. L./
