Gotovo svaki drugi učenik  ništa ne jede ujutro prije polaska u školu

Preskakanje zajutraka utječe i na mentalne sposobnosti

Većina naših učenika B smjene nikad ništa kod kuće ne jede prije polaska u jutarnju smjenu. Utvrdili smo to anketom provedenom danas u svim razredima B smjene u matičnoj školi. Od ukupno 96 učenika, anketirano je njih 88, odnosno svi koji su danas bili prisutni u školi. Nikad ništa kod kuće ujutro ne jede 38 učenika(43 posto), a povremeno jede 35 učenika (40 posto). Uvijek jede samo 15 učenika (17 posto), a najviše njih je iz 6. b gdje je čak 9 učenika napisalo da jedu uvijek prije polaska u školu. Zašto nije dobro preskakati taj prvi obrok u danu obrazložit ćemo u nastavku teksta, ali prije svega napomena da se taj prvi obrok u danu zove  zajutrak. Trebalo bi ga pojesti odmah po ustajanju, između 6 – 8 sati.

Mi taj obrok uglavnom nazivamo doručak, a stručnjaci kažu da je zajutrak vrlo važan i da ga ne bi trebalo preskakati. Pogotovo to ne bi trebala činiti djeca jer doručak je vrlo važan za psihofizički razvoj djece. Prema  nekim istraživanjimaoutjecaju doručka na mentalne sposobnosti djece, utvrđeno je da djeca koja preskaču zajutrak redovito imaju manje uspjeha u školi. Izostavljanje  tog prvog obroka u danu utječe na njihove verbalne sposobnosti (sposobnosti komuniciranja, izražavanja), kreativnost i usvajanje novih znanja. Stručnjaci tvrde i da djeca koja doručkuju imaju povećanu sposobnost koncentracije, zainteresiraniji su za rad i kreativniji.

Anketa provedena pismeno u B smjeni (ukupno ima 96 učenika u smjeni, anketirano 88 – svi prisutni na nastavi)

Za zajutrak treba izbjegavati  industrijske sokove, peciva od bijelog brašna, pahuljice s dodanim rafiniranim šećerima i slatkiše

Nakon što smo proveli  anketu razgovarali smo i usmeno s troje učenika i svi oni kažu da nemaju zajutrak jer žure na autobus i ne stignu. No, zagovornici doručka kažu da za pripremu doručka ne treba puno vremena. Taj prvi obrok, zajutrak, treba dati energiju, ali ne treba biti suviše kaloričan.  On je svojevrsni uvod u doručak koji je obično između 10 – 11 sati.

U  Prehrambenim smjernicama za učenika 5. – 8. razreda osnovnih škola (pripremili su ih stručnjaci Zavoda za javno zdravstvo) navode sljedeće primjere:

• zdjelica žitarica s mlijekom ili jogurtom (uz dodatak svježeg ili sušenog voća i orašastih plodova)
• sendvič od integralnog kruha ili peciva s namazom od svježeg sira, tvrdo kuhanim jajima, nareskom od bijelog mesa (puretina ili piletina), povrćem (svježa paprika, rajčica, zelena salata, mrkva, krastavac i sl.) i čaša mlijeka, jogurta ili nezaslađenoga voćnog soka.

Stručnjaci kažu i da  je za zajutrak dobro popiti i svježe cijeđeni sok, ali bi trebalo  izbjegavati industrijski proizvedene sokove  s dodanim šećerom. Također i jednostavne ugljikohidrate poput bijelog kruha ili peciva od bijeloga brašna, pahuljice s dodanim rafiniranim šećerima ili slatkiše. Oni brzo podižu razinu šećera u krvi, ali se ta količina šećera brzo i spušta te navodi na povećani unos hrane.

Za kraj smo u okviriću izdvojili još nekoliko podataka koji ukazuju na vrijednosti kvalitetnog prvog obroka u danu. /Elena Benčak, 6. b/

Djeca koja umjesto pravog doručka jedu proizvode bogate šećerom imaju na testovima mentalnih sposobnosti rezultate slične rezultatima umirovljenika.  Istraživanje britanskih znanstvenika s Reading University je pokazalo da djeca u dobi od 9 do 16 godina imaju bolji učinak na testovima mentalnih sposobnosti ako su tog dana pojela tradicionalni doručak. Mladi ispitanici koji su na dan testiranja za doručak konzumirali gazirana pića i proizvode s čokoladom imali su rezultate slične onima kakve su imali 70-godišnjaci.

Djeca koja redovito doručkuju rjeđe će posjećivati zubara: Nekoliko studija pokazalo je da se preskakanjem doručka povećava vjerojatnost za razvoj karijesa kod djece /Preuzeto iz članka nutricionistice  Darije Vranešić Bender/