Svi se slažu da prekomjerni boravak na internetu snažno utječe na sposobnosti djece
Australija je prva zabranila pristup nekim društvenim mrežama djeci mlađoj od 16 godina, a i brojne europske zemlje uvode ili najavljuju različite načine reguliranje pristupa društvenim mrežama. Inicijativa je nedavno pokrenuta i u Hrvatskoj te se najavljuje potpisivanje peticije za reguliranje društvenih mreža za djecu i mlade.
Zanimalo nas je što o potrebi reguliranja pristupa društvenim mrežama misle naši učitelji te smo to pitanje postavili nekolicini naših učitelja različitih generacija. Pitali smo ih i smatraju li da društvene mreže i prekomjerno korištenje interneta utječe na sposobnosti djece.
Odgovori su različiti, ali svi se slažu da je nekakav oblik regulacije potreban te uočavaju da utjecaj društvenih mreža i prekomjerno konzumiranje interneta ostavlja snažan trag na djeci i negativno utječe na sposobnosti koncentracije, kreativnosti, motoričke vještine te razvija različite mentalne poremećaje. /Franka Orak i Viktorija Hubina, 6. a/
Darko Višak – učitelj informatike
Predložena inicijativa je dobra, jer većina djece nije u stanju kontrolirati se. To bi trebao raditi netko drugi, a roditelji možda nemaju potrebno tehničko znanje za tako nešto. Najjednostavnija opcija bila bi ograničiti pristup društvenim mrežama putem dobi.
Svakako smatram da do ograničenja treba doći jer prekomjernim boravkom na društvenim mrežama i općenito internetu djeca ugrožavaju svoje fizičko mentalno zdravlje. Mi učitelji u školi uočavamo koliko se posljednjim generacijama smanjila koncentracija i nisu spremni razmišljati, a veliku ulogu u tome imaju dinamičnost društvenih mreža i sadržaji koje tamo konzumiraju. Mi u školama takvim sadržajima ne možemo biti konkurencija.
Ivana Svrtan – učiteljica hrvatskog jezika
Smatram da bi korištenje društvenih mreža djeci mlađoj od 15 godina trebalo zabraniti. Djeca u toj dobi još nemaju dovoljno razvijenu emocionalnu zrelost ni kritičko razmišljanje da bi se nosila s pritiscima, uspoređivanjem i negativnim sadržajima na društvenim mrežama.
Njihov prekomjerni boravak na društvenim mrežama često dovodi do slabijeg školskog uspjeha zbog smanjene koncentracije, oduzimanja vremena za učenje i poremećaja sna. Djeca mogu razviti manji broj stvarnih prijateljstava jer se smanjuje kvalitetna komunikacija uživo, a povećava površna “online” interakcija. Također može doći do smanjene empatije i socijalnih vještina, jer izostaje učenje prepoznavanje emocija kroz izravan kontakt. Uz to, povećava se rizik od anksioznosti, depresije, niskog samopouzdanja, cyberbullyinga i ovisnosti o ekranima, što dugoročno može negativno utjecati na mentalno zdravlje i opći razvoj djeteta.
Ljiljana Picig – učiteljica razredne nastave
Smatram da bi trebalo regulirati pristup društvenim mrežama djeci jer su oni još uvijek u razvoju i nemaju dovoljno razvijeno kritičko mišljenje i nisu uvijek sposobni razlučiti kakvi su sadržaji za njih dobri, a kakvi nisu. Problem je i to što djeca često ne pitaju nekog starijeg oko stvari koje su ih zabrinule na internetu ili za pomoć ukoliko su doživjeli neko zlostavljanje.
Kad se bude odlučivalo na koji način regulirati pristup, posve zabraniti uzimajući u obzir dob ili možda onemogućiti pristup određenim štetnim sadržajima treba svakako uzeti u obzir iskustva zemalja poput Australije, kako bi se utvrdilo kakve su rezultate polučile mjere koje su oni uveli. Samo za to treba vremena, ali ne znam imamo li ga, jer utjecaj prekomjernog boravka na društvenim mrežama i internetu sve je uočljiviji na djeci. Njihova koncentracija sve je slabija, a razvijaju se i mentalni poremećaji poput depresije, anksioznosti i drugih. Suviše su uronjeni u digitalni svijet, ali treba znati da je virtualno druženje samo zamjena za stvarno druženje, a mi ljudi smo društvena bića i druženja u stvarnom svijetu korisnija su za razvoj djeteta.
Tanja Maltar Okun – učiteljica biologije i prirode
Moje je mišljenje da je za djecu mlađu od 15 godina poželjno da su manje na društvenim mrežama i da bi bilo dobro zabraniti društvene mreže za djecu te dobi jer nisu sposobni sami zaključiti što je za njih dobro, a što nije. Opcija zabrani može biti i djelomično ograničenje pristupa društvenim mrežama tako da se filtriraju sve stranice sa lošim sadržajima.
Sad su djeca previše vremena u aktivnostima na društvenim mrežama i općenito na internetu. Vidi se to po smanjivanju motoričkih sposobnosti i kreativnosti. Konkretno na biologiji smo nekad mogli s učenicima mogli odrađivati puno više praktičnih radova. Sada se oni sve više oslanjaju na tehnologiju i ne žele razmišljati te im se slabije razvija živčani sustav. Često se hvale da im prezentacije napravila umjetna inteligencija i to smatraju normalnim.
Silvija Ognjan Podolski – učiteljica engleskog jezika
Smatram da zabrana pristupanju društvenim mrežama može zaštititi djecu od mnogih opasnosti kojima su izloženi na internetu (nasilju, vrijeđanju i uspoređivanju s drugima). To može negativno utjecati na njihovo mentalno zdravlje, samopouzdanje i uspjeh u školi.
S druge strane, smatram da potpuna zabrana nije najbolje rješenje jer društvene mreže omogućuju komunikaciju s prijateljima, razvoj digitalnih vještina te razmjenu informacija. Umjesto zabrane trebalo bi više raditi na edukaciji djece o sigurnom i odgovornom korištenju interneta te svakako više uključiti roditelje da prate aktivnosti djece na internetu i postavljaju granice.
Karolina Bugarin – učiteljica matematike
Moje je mišljenje da djeci ne bi trebalo posve zabraniti pristup društvenim mrežama, ali trebalo bi ograničiti sadržaje koje mladi mogu konzumirati i ograničiti vrijeme korištenja društvenih mreža. Mislim da je jako važno da roditelji potiču djecu da se bave drugim aktivnostima. Primjerice da idu u glazbene škole, da se bave sportom ili nekim hobijima.
Manje vremena na internetu, a više vremena u bavljenju drugim aktivnostima moglo bi pomoći jer sad je zbog prekomjernog korištenja interneta njihov raspon pažnje jako smanjen. Sve su manje motivirani za istraživanje i učenje novog. Nisu spremni razmišljati niti imaju volju i želju za učenje i traženje rješenja. Navikli su na gotova rješenja jer se sve više služe umjetnom inteligencijom.
Martin Vidaković, zamjenski učitelj tehničkog i fizike
To je vrlo kompleksno pitanje. Možda bi najjednostavnije bilo da društvene mreže budu potpuno zabranjene djeci do 15 godina, ali s druge strane živimo u 21. stoljeću i informacijsko komunikacijske tehnologije su sastavni dio života. Upitno je koliko bi se uspjelo u zabrani jer mladi mogu biti kreativni u zaobilaženju prepreka i iznalaženju novih prilika. Valja razmisliti i o tome da bi to možda bi neku djecu udaljilo od vršnjaka i možda dovelo i do nekih drugih problema.
Istraživanjima je utvrđen negativan utjecaj prekomjernog korištenja interneta, međutim ukoliko se internet koristi na dobar način, kao resurs, može utjecati i pozitivno na sposobnosti mladih.