Godišnje ljudi ubiju oko 100 milijuna morskih pasa
Da ljudi godišnje ubiju oko 100 milijuna morskih pasa i da je veća vjerojatnost da čovjek pogine od udarca kokosa u glavu ili udara groma nego od ugriza morskog psa to smo čuli prilikom posjete Prirodoslovnom muzeju od kustosa Antonija Svorenjaka. Naše istraživanje po internetu potvrdilo nam je točnost podataka koje smo čuli u Prirodoslovnom muzeju.
Na portalu Direktno.hr pronašli smo podatak da ljudi (prema izvještaju američke organizacije WildAid-a) svake godine u svijetu ubiju oko 100 milijuna morskih pasa, od čega 73 milijuna završi u juhi. Naime, u azijskim zemljama vrlo je popularna juha od peraja morskih pasa, ali meso morskih pasa jede se i u Europi pa i u Hrvatskoj. Kod nas u Hrvatskoj na tržnicama i restoranima najčešće je meso morske mačke i kostelja. Te male vrste morskih pasa najčešće završavaju u mrežama naših ribara.
Napadi morskih pasa u Hrvatskoj izuzetno su rijetki. Posljednji smrtonosni napad, kako to piše portal Dnevno.hr , bio je 1974. u moru kod Omiša, a posljednji napad morskog psa u našem Jadranu bio je 2008. i nije završio smrću.
Podatke o napadima morskih pasa u cijelom svijetu za svaku godinu bilježi Muzej Florida a tamo piše da je u 2024. bilo 47 napada morskih pasa na ljude koji nisu bili izazvani ljudskim postupcima. Na stranicama Muzeja piše i da su samo 4 napada za posljedicu imala smrt ljudi. Pronašli smo i podatak da desetogodišnji prosjek (2014. – 2023.) iznosi oko 70 neizazvanih napada i oko 6 smrtnih slučajeva godišnje. Spomenimo i da ima 489 vrsta morskih pasa, a samo 3 vrste opasne su za ljude. To su velika bijela psina , tigrasti morski pas i morski pas bik.
Strah koji šire filmovi poput „Ralja“ morskog psa su učinili negativcem naših mora, no dok ljudi drhte na spomen peraje u daljini, horor se događa u našim morima gdje ribarske mreže i promijenjeni životni uvjeti u morskim staništima sve više smanjuju broj morskih pasa, vrstu koja je preživjela dinosaure.
Kao predatori na vrhu hranidbenog lanca morski psi su vrlo važni za ekosustav
Prema pisanju portala Tportala populacija morskih pasa u svijetu smanjila se za 70 posto. U našem Jadranu stalno ili povremeno živi 60 vrsta morskih pasa a i raža, a prema pisanju portala More, njih 70 posto je ugroženo.
Za ekosustav toliko smanjivanje populacije morskih pasa je vrlo opasno jer je morski pas kao predator koji se nalazi na samom vrhu hranidbenog lanca vrlo važan za eko sustav. Naime, on regulira populaciju riba jer se ponajviše hrani bolesnim, starim ili slabijim jedinkama. Time se sprečavaju bolesti i osigurava se da samo najzdravije ribe prežive i razmnožavaju se. Stručnjaci kažu i da smanjivanjem broja morskih pasa, raste populacija srednjih predatora kojima treba sve više hrane poput planktona, školjaka ili manjih riba i to dovodi do problema u ekosustavu.
Obzirom na sve navedeno, pitanje nije trebamo li se bojati morskih pasa, već možemo li si priuštiti svijet u kome ih više nema.
Na kraju samo dva podatka koje smo pronašli u Večernjem listu i na Wikipediji. Od udarca groma godišnje u svijetu pogine oko 25.000 ljudi, a od pada kokosovog oraha sa stabla na nečiju glavu premine oko 150 ljudi godišnje. /Manuela Kralj, 8. a/