Užasne situacije dešavaju se kad sexting preraste u sextortion

Posljedice mogu biti mentalni problemi, a čak i samoubojstva

Nedavna preporuka Ministarstva obrazovanja za platformu Help4U kao podršku žrtvama seksualnog zlostavljanja potaknula nas je da pišemo o pojmovima sexting i sextortion. Na platformi Medijska pismenost navedeno je da je sexting  slanje ili primanje eksplicitnih (nedvosmislenih)  ili seksualno sugestivnih (poticajnih) slika, poruka ili videa. Takav način komunikacije je danas sve češći među mladima, a prema istraživanju EU Kids online 2025., u Hrvatskoj svako četvrto dijete navodi je u posljednjih godinu dana primalo seksualne poruke. Napominjemo da je istraživanje vršeno među djecom u dobi od 10 – 16 godina te da je među 16-godišnjacima udio poruka sa seksualnim sadržajima još veći i iznosi 40%.

Zato stručnjaci za medijsku pismenost koji su nedavno predstavili istraživanje EU Kids online 2025., smatraju da je potrebno sustavno medijsko obrazovanje djece još od predškolske dobi, ali i stalno raditi s roditeljima.

Mi  pišemo ovaj članak kako bi informirali naše vršnjake i roditelja kako posljedice sextinga mogu biti različiti mentalni problemi, a dešavaju se i tragedije kako je to nedavno objavljeno na mrežnoj stranici Centra za sigurniji Internet. Oni su u studenom pisali o još jednoj žrtvi sextortinga, Evanu Boettleru, američkom šesnaestogodišnjaku koji si je oduzeo život nakon što je podijelio intimne fotografije s vršnjakinjom. Nakon tog čina, uslijedile su prijetnje i ucjene, a upravo za takve aktivnosti upotrebljava se pojam sextortion.

Strašnih situacija bilo je i u Hrvatskoj, a o nekima slučajevima iz naše Županije zbog kojih su djeca završavala kod psihijatra, u našoj su školi pričali djelatnici MUP-a kad su nam u školi držali radionice o sigurnosti na internetu.

Kako bi se izbjegle posljedice sextinga stručnjaci prije svega preporučuju razgovor djece i roditelja o tim temama, a još nekoliko konkretnih savjeta prenosimo s mrežne stranice Centra za sigurniji Internet Centra za sigurniji internet. /Manuela Kralj, 8. a/

Savjeti Centra za sigurniji internet

• Nemojte slati intimne slike iz kojih se jasno može iščitati da ste to vi.
• Nemojte slati slike na kojima se vidi vaše lice.
• Nemojte slati slike na kojima se vide vaša prepoznatljiva obilježja poput tetovaža ili okruženje koje se jasno može prepoznati kao vaše.

Što učiniti ako ste žrtva seksualne iznude?

• Nemojte paničariti – zapamtite da niste sami u ovome i da niste krivi što ste se našli u ovoj situaciji.
• Osobi od povjerenja recite što vam se dogodilo kako bi vam pomogao/pomogla u traženju pomoći.
• Prekinite komunikaciju s napadačem.
• Napadaču nemojte slati još sadržaja ili novac ako to od vas zatraži.
• Sačuvajte dokaze o prijetnjama i ucjenama na vašem mobitelu ili osobnom računalu.
• Slučaj prijavite policiji. Ponavljamo, sextortion je kazneno djelo.
• Za psihosocijalnu podršku se možete obratiti i stručnjacima Centra za sigurniji Internet na besplatnu i anonimnu liniju 0800 606 606 svakog radnog dana u terminu 08:00-20:00.