Dragica Jerkov i njeni suradnici razvili su tehnologiju prerade sirove vune u ekološko gnojivo
Za naš Erasmus+ projekt „Zero Waste“ jedan od zadataka svake partnerske škole je istražiti dobre primjere recikliranja u svojoj državi. Pretražujući medije mi smo našli odličan primjer recikliranja vune. Uspjeli smo stupiti u kontakt s Dragicom Jerkov, vlasnicom tvrtke „Fema“ u čijem sastavu djeluje tvornica „Eko Lika Greennovation“. Ona nam je u online razgovoru (15. 1. 2026.) ispričala puno zanimljivih detalja o projektu koji provodi s velikim entuzijazmom i zbog kojeg se iz Splita preselila u Otočac. Tvornica djeluje od 2023., a proizvodi ekološko organsko gnojivo i sredstvo za zaštitu od puževa golaća. Za oba proizvoda, za koje su dobili mnoštvo nagrada u Hrvatskoj i svijetu, baza je sirova ovčja vuna pasmine pramenka.
Zašto je prerada te vune korisna u ekološkom smislu?
Vuna se u prirodi razgrađuje 95 godina. Kod nas u Hrvatskoj se godišnje baci oko 1300 tona vune. To je vuna trećerazredne kvalitete od ovaca namijenjenih za prehranu (meso, mlijeko). Ona završava kao smeće i bude bačena u škrape, šume i tko zna gdje sve ne zagađujući okoliš i privlačeći štetočine i miševe. Komunalna poduzeća je ne otkupljuju jer je vuna puna parazita pa spada u otrovni otpad. Osim koristi u ekološkom smislu nama je važan i taj moment kružne ekonomije. Vuna koja se godinama tretirala kao smeće sad se prerađuje što je važno i za lokalnu zajednicu i za poljoprivredu.
Gdje i koju vrstu vune otkupljujete?
Za sada samo vunu pasmine pramenka, i sva je tehnologija zasnovana na dlaki pramenke. Otkupljujemo je u zoni Like i Zadarske županije na području od oko 200 km. Godišnje otkupljujemo oko 250 tona vune, a kapacitet tvornice je 400 tona. Važno je za ovakve tvornice da se grade tamo gdje vune ima. To je važno zbog cijene transportnih troškova, ali i zagađivanje zraka koje je nastaje transportom.
Koje su prednosti gnojiva od sirove vune?
Naše gnojivo od vune ima 12,5 posto dušika, dok stajsko gnojivo ima 5 posto. Važna prednost je i to što je vuna hidroskopična (ima svojstvo dobrog upijanja vlage) te se korištenjem gnojiva od sirove vune uštedi oko 25 posto vode kod navodnjavanja. Peleti otpuštaju vodu i hranjivo 3 – 6 mjeseci te to utječe na bolji prinos. Oni i rahle zemlju, a uz to prozračivanje dolaze i mikroorganizmi koji ozdravljuju tlo odnosno popravljaju kvalitetu tla.
Naš hit proizvod je ekološko sredstvo protiv puževa golaća. Za njega je također važna hidroskopičnost vune. Proizvod funkcionira tako da pahuljice vune upijaju sluz puža te mu onemogućuju kretanje. Pahuljice zatim nabubre i stvaraju zaštitni sloj koji djeluje poput malča. Nakon određenog vremena ukopaju se u tlo, gdje nastavljaju djelovati, zadržavaju vlagu i poboljšavaju strukturu tla.
Je li proces proizvodnje kompliciran?
Proces je dosta složen iz razloga što je pionirski. Počinje odležavanjem vune dva mjeseca kako bi uginuli paraziti na vuni, zatim se vuna češlja kako bi se uklonili nametnici i druge nečistoće te sterilizira. Nakon toga slijedi sjeckanje za gnojivo ili za sredstvo za zaštitu od puževa.
Otkud ideja za takav posao? Jeste li Vi osmislili taj proizvod?
Ideja se počela stvarati za vrijeme COVID-a iz moje suradnje s udrugom GFT. Nakon što sam na poklon dobila 50 kg sirove vune počela sam istraživati problem sirove vune kod nas i u svijetu. Ponosni smo što surađujemo s Agronomskim fakultetom iz Zagreba i što je sve hrvatska pamet i hrvatska tehnologija. Patentirali smo pet strojeva koje koristimo u procesu proizvodnje. Imamo patente ne samo za područje Hrvatske nego i europske i svjetske patente koji pokrivaju tržišta Indije, Saudijske Arabije i Ujedinjenih Arapskih Emirata.
Koliko ljudi zapošljavate i planirate li se širiti?
Zasad u proizvodnji radi 7 ljudi, a imamo i 15-tak vanjskih suradnika s kojima radimo na razvoju tehnologije i novih gnojiva. Postoje i planovi u Hrvatskoj za još dvije tvornice na istoku Hrvatske i u Dalmaciji, a interes iskazuju i s područja Srbije i Bosne i Hercegovine gdje ima još znatno više vune. U Bosni i Hercegovini baci se oko 5.500 tona, a u Srbiji oko 12.000 tona. U cijeloj Europi se godišnje ošiša oko 200.000 tona vune, a čak 80 posto te vune se baci.
Što biste preporučili mladima u vezi recikliranja?
Recikliranje je nužno ukoliko želimo dobro našoj planeti i ljudima. Naša planeta ja zatrpana različitim otpadom, a mnogo toga može se iskoristiti. Mi smo uočili da vuna ne treba biti smeće i voljeli bismo da naša ideja bude pozitivan primjer u razvijanju dobrih projekata recikliranja. Mladi su sve osvješteniji što se tiče ekologije, potrebe recikliranja i održivih ponašanja te trebaju nastaviti strpljivo učiti o toj problematici i biti spremni prepoznati mogućnosti onog što se sad doživljava kao smeće. Starijima bih poručila da za dobre priče nikad nije kasno jer sam ja ovaj projekt započela u 60-tim godinama obzirom da nisam mogla mirovati u vrijeme COVID-a. Po zvanju sam logoped i dizajnerica interijera. Bila sam menadžerica talijanske tvrtke Scavolini za područje bivše Jugoslavije i predsjednica Udruge poslovnih žena Hrvatske. Ta i druga poslovna iskustva, plus vječnu radoznalost ugradila sam u ovaj projekt koji je nadrastao sva moja očekivanja. /Manuela Kralj, 8. a/
