Ovaj prirodni materijal ima antibakterijska svojstva i omogućuje koži da diše
Za bambus kažu da je on najbrže rasuća biljka jer može narasti za jedan milimetar svakih 90 sekudni. U trgovinama ima sve više odjeće od bambusa pa se tako uz majice, haljine, trenirke, šalove mogu pronaći i čarape te donje rublje od bambusa.
Bambus je sve popularniji među onima koji cijene odjeću od prirodnih materijala, a pogotovo zato što je odjeća od ovog materijala zbog svojih antibakterijskih svojstava prikladna za osobe s osjetljivom kožom te malu djecu. Bambusova tkanina ne upija ni mirise. Zbog svoje strukture spada među tkanine koje “dišu”, odnosno propuštaju zrak zato se u njima ne znojimo, a opet bambusovo platno dosta je gusto te dobro čuva toplinu po hladnom vremenu. To svojstvo omogućava da se od bambusa proizvode i pokrivači, ali i punjenja za deke. Među dobrim karakteristikama bambusove tkanine pronašli smo i da je UV otporan odnosno da ne propušta sunčevu svjetlost i ne propada od kontakta s njim. Bambusova tkanina ima elastičnost i visoku čvrstoću, a pere se na 40 stupnjeva. Na gužva se jako, ali ako ga se želi peglati treba to činiti s unutarnje strane na temperaturama od 130 – 150 stupnjeva.
Na etiketama treba provjeriti je li bambus obrađen mehaničkom ili kemijskom obradom
No, kad se kupuje odjeća od bambusa treba pripaziti je li ona proizvedena na mehaničkom ili kemijskom obradom. Portal Fashion.hr piše da mehanička obrada podrazumijeva da se za omekšavanje sirovina koriste enzimi. Nakon toga se masa rastavlja na pojedinačna vlakna, od kojih se izrađuje pređa ili tkanina. Takva proizvodnja je skuplja i traje dulje, ali ne šteti okolišu.
Kemijska obrada podrazumijeva drobljenje stabljike biljke dodavanjem kemikalija (kaustične sode i ugljičnog disulfida). Ta metoda nije ekološki prihvatljiva jer se zbog ubrzavanje proizvodnje koriste kemikalije, ali se sastav konačnog proizvoda smatra prirodnim jer se svi suvišni ostaci kemikalija tijekom obrade ispiru te ostaju samo biljna vlakna. Kemijski obrađeno platno bambusa zato je jeftinije. Bambus obrađen kemijskom obradom na etiketama je označen kao bambus viskoza, a onaj obrađen mehaničkom obradom označen je kao bambusovo platno. Treća vrsta bambusove tkanine naziva se bambusov liocel, a način proizvodnje te tkanine sličan je bambus viskozi, ali se u njegovoj proizvodnji koriste kemikalije koje ne štete okolišu.
Treba spomenuti i da uzgoj bambusa ne zahtjeva uporabu pesticida i gnojiva pa je idealna sirovina za ekološki uzgoj. Ne treba mu ni puno prostora za rast i zato stvara do 40 posto više kisika od drugog drveća. Uz Kinu vodeći proizvođači bambusove tkanine su Indija, Pakistan i Indonezija.
Od bambusa se osim odjeće može izrađivati još mnogo drugih korisnih predmeta, ali o tome u nekom drugom članku. /Magdalena Ivšak, 8. b/