Zbog odnosa ljudi prema prirodi bilježi se sve više kanibalizma među polarnim medvjedima
Nekidan smo na zemljopisu govorili o otkrićima pojedinih dijelova svijeta. Govoreći o Gvineji, jedan od učenika spomenuo je i pojam kanibalizm. Ostali smo iznenađeni kad su nam naš kolega i učiteljica Andrea Martinčić objasnili značenje tog pojma, a u ovom članku odlučili smo detaljnije istražiti pojam kanibalizma. Najprije ćemo spomenuti da kanibalizam odnosno konzumacija mesa iste vrste, nije svojstven samo životinjama već je ima i kod ljudi.
U životinjskom svijetu kanibalističke karakteristike uočene su kod više životinjskih vrsti. Jedna od njih su kukci – bogomoljke i to ženke. One ponekad pojedu muške jedinke nakon parenja. Portal Priroda Hrvatske piše da se to dešava jer su ženke u vrijeme parenja vrlo agresivne, a za razvoj jaja potrebni su im proteini. Isto se dešava i kod crnih udovica (vrste pauka). I kod njih su ugrožene muške jedinke i često ih ženke pojedu nakon parenja. Ženke škorpiona također ponekad pojedu mužjake, ali kod nekih vrsta škorpiona važi i obratno da muški jedu ženke kako to piše portal Pixelizam. Zelene anakonde također ponekad pojedu mužjake nakon parenja, a to radi i još jedna vrsta pauka – pauci skakači.
U kanibalske vrste ubrajaju se još i oktopodi (glavnošci), a oni su kako to piše National geographic skloni i samokanibalizmu. To se kod njih dešava u stresnim situcijama. Jastozi i žabe također su sklone pojesti pripadnike svoje vrste, a jedina posve kanibalska životinjska vrsta jest kraljevska kobra koja se hrani isključivo zmijama. Kako piše već spomenuti National geographic, čimpanzama su glavna hrana majmuni. Oni čine čak oko 80% hrane čimpanza.
U posljednje vrijeme sve je više kanibalizma među polarnim medvjedima. To se prama pisanju portala 24sata dešava zbog otapanje leda i smanjenja prirodnog okoliša, a što je posljedica ljudske djelatnosti.
Što se kanibalizma među ljudima tiče, u današnje vrijeme to je društveno neprihvatljivo i zakonom zabranjeno ponašanje. Povremeno se ipak i danas dešavaju slučajevi kanibalizma, a pripisuju se mentalno oboljelim ljudima. O nekim jezivim slučajevima pisao je i portal Index.hr.
Znanstvenici koji izučavaju kanibalizam dijele ga na dvije kategorije. Endokanibalizam ili ritualni kanibalizam je najčešće dio pogrebnih običaja i podrazumijeva jedenje mesa umrlog člana plemena ili obitelji u čast mrtvih.
Egzokanibalizam podrazumijeva jedenje mesa stranaca odnosno ljudi izvan zajednice (plemena) i to radi pobjede ili zastrašivanja. Enciklopedija.hr piše i o slučajevima kanibalizma u situacijama neočekivane izolacije i gladi kao posljedice nesreća ili prirodnih katastrofa.
Još jedna vrsta kanibalizma, tzv. kaznenog kanibalizma, zabilježena je 1993. u dokumentarnom filmu o Korowai plemenu, piše Express.24sata. To je izolirano pleme koje živi u indonezijskoj Papua Novoj Gvineji. Oni navodno vjeruju da članovi njihova plemena umiru zbog crne magije i zato traže člana plemena u kojem se nalazi zli duh kako bi ga ubili i pojeli te spasili ostale. /Nela Šantatić, 6. a; fotografije preuzete s interneta/