Bjeloglavi supovi

Ova  ugrožena vrsta  ptica u Hrvatskoj najbrojnija je na otoku na Cresu, gdje živi oko 65 do 70 parova 

Najveća ptica u Hrvatskoj ujedno je jedna od najugroženijih. Ta se ptica zove bjeloglavi sup i raspon krila doseže joj do 2,80 metara, a može doseći težinu do 15 kilograma. Ova je ptica strvinar i upravo je njen način prehrane najveći razlog što je danas ima sve manje. Naime, bjeloglavi supovi hrane se isključivo strvinama, a njih je danas sve manje zbog propisa o zakapanju uginulih životinja. Razlog je i sve manje opseg tradicijskog uzgajanja ovaca, posebno onog na krškim područjima gdje stočari nemaju prilike zakapati uginule ovce.

Dio populacije bjeloglavih supova u Hrvatskoj je nestao i zbog trovanja vukova i lisica. Tako samo na Wikipediji pronašli podatak da je u Nacionalnom parku Paklenica do 1999. živjela manja kolonija supova, ali tamo ih više nema jer su te godine trovani vukovi, pa su se otrovali i supovi. No, iako je ova vrsta ptica zaštićena Zakonom o zaštiti prirode, a njeno ubijanje, otimanje jaja ili mladih te uznemiravanje u gnijezdu krivično je djelo, te je za takva nedjela propisana kazna i do 40.000 kuna i dalje ima nesavjesnih ljudi. Prema pisanju Udruge Animalia koja je istraživala uzroke smrtnosti bjeloglavih supova u Hrvatskoj, 2004. na otoku Rabu pronađen je uginuli  sup s čak 20 zrna sačme u tijelu.

U cijeloj Hrvatskoj 2013. bilo između 140 do 145 parova

Od europskih zemalja bjeloglavi supovi danas u najvećem broju žive na području Španjolske, a u svijetu ih najviše ima na području Maroka i Alžira. Prema procjenama Centra za zaštitu ptica grabljivica Grifon, u Hrvatskoj je 2013. godine bilo oko 280 – 290 supova, odnosno oko 140 do 145 gnijezdećih parova. Najviše ih je oko 65 do70 parova ima stanište na otoku Cresu, gdje je lani u srpnju,  u predjelu Beli, pod nazivom “Centar za posjetitelje Beli”, ponovno otvoreno oporavilište za bjeloglave supove.

Kolonija bjeloglavih supova na području Cresa jedinstvena je zato što se supovi tamo gnijezde na okomitim liticama vrlo blizu mora, ponekad i manje od 10 metara iznad morske površine. Za očuvanje ravnoteže u ekosustavu, bjeloglavi supovi, kako piše puntarca.com, važni su jer pronalazeći strvine i hraneći se njima zaustavljaju zarazu, i tako sprječavaju stočne epidemije. /Emanuela Koretić, 7.a; fotografije preuzete s interneta/

Jeste li znali…

… bjeloglavi supovi žive do 60 godina
… monogamni su i kad pronađu partnera s njim ostaju cijeli život
… parenju prethode tzv. svadbeni letovi. Dva supa tada lete jedan uz drugog, gotovo se dodirujući krilima. Tijekom tih letova slijeću na stijene i odabiru mjesto za gnijezdo
….. mogu letjeti brzinom do 160 kilometara na sat
….prilikom potrage za hranom ne mašu krilima već “jedre” i to brzinom od 40-60 kilometara na sat
… žive u kolonijama, a u potragu za hranom idu uvijek idu u skupinama i tada formiraju tzv. češalj, svaki sup udaljen je od susjeda oko 1 kilometar ili više, te pretražuju područje pred sobom
… najčešće lete na visini od 200 do 600 metara, a strvinu  mogu uočiti s visine od čak 6 kilometara /Izvor podataka: skola.biol.pmf.unizg.hr/

Ovdje pogledajte video prilog o supovima iz 2011. – autora Mladena Lazića