Danas listamo 6. broj Klinčeka iz 2001. Peti broj preskačemo jer u školi nismo pronašli niti jedan broj tog lista. Ovaj broj ima puno više stranica u boji od prethodnih i tiskan je na tanjem  i finijem papiru.  Osnivanjem novinarskih sekcija u Područnim školama ponešto se promijenio i sadržaj lista. Više je lokalnih tema i tema vezanih uz običaje.  Čak tri teksta za teme imaju obitelji, pa nam mali novinari pišu o obitelji Štimac, obitelji Paček i obitelji Kušec.  

Vrlo zanimljivi su i  prilozi o igračkama, o ugljenicama, te  razgovor s novinarkom  Željkom Ogrestom.  U ovom su broju pisali i obitelji iz Sudana koja je tada živjela u Gregurovcu.  Taj je tekst pozvan te godina na Državni LiDraNo. U  tekstu ima puno zanimljivih pojedinosti  o životu u Sudanu, pa smo   odlučili prenijeti baš  taj tekst ( prenosimo ga bez intervencija,  onako kako je tada objavljen), a nekoliko gore nabrojenih tekstova smo skenirali,  pa ih također možete pročitati kad ih uvećate. /Uredništvo/

 Sat zemljopisa

 POZDRAV IZ SUDANA 

Ako mislite da baš vi imate najzanimljvije susjeda u selu, pročitajte što smo mi vidjeli, naučili, doživjeli. Posjetili smo obitelj Shulagami iz Gregurovca. Gospođa (porijeklom Gregurovčanka) i gospodin (iz sudana) Shulgami, Ružica i Hariz, žive u Gregurovcu sa svoje troje djece (Tarig, Salma i Layla) koji su trenutno studenti u Zagrebu.

Ugostili su nas u svome domu na našu zamolbu da napravimo razgovor za „Klinček“ i saznamo nešto o toj, za nas veoma egzotičnoj zemlji. Vrlo ljubazni domaćini dočekali su nas u pravoj sudanskoj atmosferi. Domaćica je svakog od nas (prema običaju  sa svake strane lica namirisala domaćim parfemom za dobrodošlicu. Čitava  kuća mirisala je po sandalovini, što se također smatra tradicionalnom dobrodošlicom. Počašćeni smo kikirikijem i kolačem od banana, što su izvorne sudanske biljke. Pili smo kadkadeh (č. karkade), sok od hibiskusa. U vrlo srdačnoj atmosferi naučili smo puno lijepih i zanimljivih stvari o najvećoj afričkoj državi.

Koje ste godine došli živjeti u Hrvatsku?

Privi put sam u Hrvatsku došao 26. 9. 1963. Godine na studij u Zagreb. Nakon toga smo živjeli u Sudanu do 1992. Godine, kada smo odlučili kao obitelj doći živjeti u Hrvatsku.

Recite nam nešto osnovno o svojoj zemlji?

Sudan je najveća afrička država, smještena na sjeveroistoku Afrike. Ima preko 26 milijuna stanovnika. Na istoku je omeđuje Crveno more i Etiopija, na jugu Kenija, Uganda i Kongo, na zapadu Srednjoafrička  Republika, a na sjeveru Libija i Egipat. Sudan je velika pa ima i više klimatskih uvjeta. Općenito možemo reći da prevladava tropska klima (vruća i suha na sjeveru, a na jugu vlažna). Na sjeveru temperatura zna doseći i 50 stupnjeva C u hladu. Istok Sudana je također vruć, no najtoplije je ipak na zapadu, gdje je Sahara.

Jeste li osjetili razliku u klimi (temperaturi)?

Razliku sam osjetio,ali mi nije smetala. Znao sam otići ih hrvatske dok je temperatura bila -20 stupnjeva C i doći u Sudan nakon 9 sati vožnje avionom, gdje je bilo  +40 stupnjeva C. To je 60 stupnjeva razlike, ali ja osobno nisam imao nikakvih problema. Priviknuo sam se zbog čestih putovanja. Mojoj je obitelji znalo zasmetati- prehlade se, bole ih zglobovi  i  sl.

Kakve biljke rastu u Sudanu (voće,  povrće, drveće)?

Naše voće i povrće nema sezone, već zbog povoljnih klimatskih uvjeta dozrijeva čitave godine. Od voća imamo:limun,naranče, mandarine, ananas, banane, avokado, grejp… Povrće isto kao i kod vas.Ima voće i povrća koje se kod van ne prodaje pa niti ne znam kako se kaže na hrvatskom jeziku. Ima i kikirikija po kojem je Sudan poznat. Kod nas uspijeva pamuk, šećerna trska, gumiarabika. Od drveća imamo palme, ebanovinu, mahagoni, a na jugu Sudana prašume.

Kakva je vaša hrana?

Tipična sudanska kuhinja razlikuje se najprije po tome što mi ne koristimo kruh kao vi. Imamo svoj kruh više nalik mlincima. Zbog vrućine jede se uglavnom tekuća hrana (variva, gulaš, paprikaš, umaci), a tipično za Sudance je da jedu jako ljuto.

Kakvih ima životinja u Sudanu (koje su domaće, a koje divlje)?

Domaće životnije su kao i vaše. Od divljih životinja na sjevernoistočnom dijelu žive deve. Tu je pustinja, a one mogu dugo vremena izdržati bez vode. Na ostalim dijelovima Sudana žive žirafe, lavovi, slonovi, antilope, zebre, nosorozi, nojevi, a u Nilu žive krokodili i nilski konji.

Bave li se ljudi stočarstvom i razlikuje li se ono od našega? Čime se još bave (na selu)?

Uzgajaju se ovce,krave i koze. Svinja nema jer islamska religija ne dozvoljava upotrebu svinjetine. Stočarstvo se ponegdje razlikuje od vašeg jer se stoka uzgaja na primitivan način. To je nomadsko stočarstvo. Osim što se bave stočarstvom Sudanci se bave trgovinom (Arapi su poznati trgovci). Seljaci se bave i uzgojem poljoprivrednih kultura ko i kod vas. U gradovima je razvijena ind. tehnologija pa je važna prerada pamuka, šećerne trske, nafte itd.

Razlikuju li se sudanska sela od hrvatskih?

Veoma  se razlikuju, jer se naše kuće ne selu grade od slame i blata zbog vrućine i siromaštva. Oni ne poznaju ciglu i beton. Za hladnije dane izrađuju tepisone od devine dlake kojima prekrivaju cijelu kuću, ta dva-tri zimska mjeseca. Gradske kuće ne razlikuju se od vaših.

Kako izgledaju škole u Sudanu i kojim se jezikom i pismom govori i piše?

Tradicija je bila u Sudanu da osnovna škola traje 4 godine, srednja 4 i gimnazija 4. Sada je taj sistem 3-3-6 godina. Imamo univerzitete sa svim vrstama studija. Služben jezik u Sudanu je arapski, a paralelan je engleski jer smo bili engleska kolonija. U školama smo slušali sve predmete na engleskom jeziku. U Sudanu ima preko 200 plemenskih jezika. Pismo je arapsko. Piše se zdesna nalijevo, a ne kao u vas slijeva nadesno. (Ružica) Ne samo što e piše naopako, nego su i knjige pisane naopako-počinju od zadnje stranice. (Hariz) Ali čekaj, vi počinjete od zadnje stranice!  (Ružica) Ne, vi počinjete odostraga! (Smijeh)

Kakva je tradicionalna odjeća i obuća?

Vidite je na nama: muška odjeća je načinjena od čistog pamuka na kojem je izvzen ručni rad, a ženska odjeća je napravljena od fine svile i sastoji se od jednog komada dugog 9 metara. Obuća je jednostavna, izrađena od kravlje kože. Zbog vrućine je lagana inosi se bez čarapa.

Razlikuju li se vaši običaji od naših?

Veoma se razlikuju! Svatovi, npr., potpuno su drukčiji od vaših. Traju tjedan dana i obiluju jelima i pićima. U tih tjedan dana mladenka se presvlači u različite haljine svakog dana. Imaju i plesu zlatu, gdje je mladenka doslovce od glave do pete okićena zlatom.  Kao što vi imate Božić i Uskrs, tako i mi imamo Barjam.  Imamo Ramazan, kad se 30 dana posti od jutra do mraka. Iza toga je veliki Bajram , koji  traje 3 dana, a zatim nakon 40 dana dolazi Kurban-bajram, kad se ljudi međusobno posjećuju i čestitaju jedni drugima.

Opišite nam krajolik Sudana (Nil, pustinje i sl.).

U pustinje sam putova jer sam lovac, ali ih radije izbjegavam. To je nešto strašno! Možeš ići danima da ne naiđeš ni na kakve promjene-ni drveta ni ničeg drugog (osim fatamorgane). Opasno je putovati Saharom, pogotovo ako te uhvati oluja. Tada se gubi orijentacija. Vrućina je strašna pa se možeš naći u opasnosti ako nemaš dovoljno vode. Ljudi znaju za piramide u Egiptu, no u Sudanu ih je više samo što nisu tako velike.  Nil zaslužuje da se posebno priča o njemu jer je najdulja rijeka na svijetu. Od 6695 km njegove dužine, 4000 km protječe kroz Sudan. Ta veličanstvena rijeka sastoji se od Plavog Nila (dolazi iz Etiopije) i Bijelog Nila (dolazi iz Ugande), koji se u Khartoumu,  našem glavnom gradu, spajaju u Nil i kro Egipat rijeka teče do Sredozemnog mora. Bijeli Nil je na mjestima širok i do 30 km. Pun je ribe, krokodila, nilskih konja i sl. Kao djeci branili su nam kupanje u Nilu zbog krokodila. Oni uglavnom izbjegavaju buku, gradsku gužvu, ali ih ima po cijelom Nilu. Zbog toga nije za kupanje.

Koji se novcem koriste Sudanci? Koji su veći sudanski gradovi?

Donedavno se koristila engleska funta, a sada se koristi stari arapski novac – dinar. Manja novčana jedinica je pijastar. Od gradova već smo spomenuli Khartomu, u kojem smo mi živjeli. On se sastoji od tri grada: Khartoum, Omdurman i Khartomu North. Veći gradovi su još Port sudan, Wad Medani, El Obeid, Juba, Kosti, gdje sam ja rođen, i mnogi drugi.

Što vam se više sviđa u Hrvatskoj,  a što u Sudanu?

(Hariz) Više mi se u Hrvatskoj sviđa klima jer je vrlo povoljna, osim kad  je zima. To mi teže pada.  ali mi također  teško pada velika vrućina. (Ružica) Meni se u Sudanu isto više sviđa klima, ali mi teško pada velika vrućina. U Sudanu nam je bolje to što cijele godine možemo jesti svježe voće i povrće.

Što možete poželjeti našim čitateljima?

Želim im da jednoga dana dođu u Sudan kao liječnici, trgovci, ambasadori, manekenke, proizvođači i da sami upoznaju ljepotu moje zemlje. /Novinarska grupa, PRO Gregurovec/

RJEČNIK:

Sandalovina: vrsta skupocjenog drva za rezbariju i dobivanje eteričnih ulja

Hibiskus: mirisna, ukrasna biljka iz  porodice sljezova

Sahara: najveća afrička pustinja

Gumiarabika: arapska guma-gusta tekućina koja se proizvodi od gume jedne afričke vrste akacije

Ebanovina: vrsta tvrdog, tamnog i skupocjeno drveta

Mahagoni: fino, tvrdo drvo crvenkastosmeđe boje

Fatamorgana: optička varka u pustinjama uslijed pregrijanog zraka kad se zamorenom putniku čini da vidi nepostojeće stvari i predmete (oaze, gradove i  sl.)

Kolonija:  Područje ili zemlja koju je zahvatila i koju iskorištava neka imperijalistička država.