Ima li smisla polagati vozački
Uberov taxi u nekim američkim gradovima već nudi vožnje bez vozača
Možda već današnji prvašići neće biti među onima koji s navršenih 18 godina žele položiti vozački ispit, jer kako je krenulo s razvojem automobila bez vozača, vještina vožnje automobila uskoro će biti nepotrebna. Pročitao sam ovih dana da se po cestama američkih gradova već intenzivno testiraju vozila bez vozača. Ipak, iako autonomnim automobilima u potpunosti upravljaju računala, dva zaposlenika Ubera za svaki slučaj još sjede u automobilima.
Vožnje u automobilima bez vozača, u američkom gradu San Franciscu, mogli su lani u prosincu naručiti Uberovi klijenti u vozilima Volva. Prema pisanju tportala, u rujnu 2016., Uber je u Pittsburghu počeo nuditi vožnju u Ford automobilima bez vozača. Tvrtka Google već niz godina po Silicijskoj dolini eksperimentira s vozilima bez vozača, a portalu blic.rs pročitali smo da Tojota planira u svojoj zemlji ( Japanu ) već 2020. prodavati automobile koji sami voze. Portal balkans.aljazeera.net pak piše da se procjenjuje da će do 2040. do 75 posto američkog voznog parka biti autonomno tj. neće trebati vozače. Već spomenuti blic.rs, piše da su u Ujedinjenim Arapskim Emiratima, lani u travnju, najavili da će do 2030. godine oko 25 posto saobraćaja odvijati u vozilima bez vozača.
Hoće li to doista tako biti ovisi i o zakonima, ali i na tom se polju već krenulo s promjenama. Portal balkans.aljazeera.net navodi da su „ četiri američke države California, Nevada, Michigan i Florida, donijele zakone kojima se dopušta korištenje automobila bez vozača na javnim autocestama“.
Pristalice vozila bez vozača tvrde da napredne tehnologije (kamere koje pokrivaju 360 stupnjeva, senzori 3D mape…), reagiraju brže nego ljudski mozak. Tvrde i da bi se korištenjem autonomnih automobila mogli spasiti brojni životi, jer prema procjenama čak u 93 posto saobraćajnih nesreća uzrok je ljudski faktor. Nezgode s takvim automobilima, prema tvrdnjama kompanije koje razvijaju tu tehnologiju, dešavaju se vrlo rijetko. Brojni kritičari takve tehnologije ukazuju kako još nije dovoljno usavršena. Njima je za potvrdu takvog mišljenja dobro došlo i Googlovo priopćenje iz listopada 2016. U tom priopćenju tvrtka Google priznaju da je njihov testno vozilo bez vozača djelomično krivo za sudar s autobusom. Protivnici takve tehnologije boje se i kako bi hakeri mogli ugroziti sigurnost takvih automobila. Moje je mišljenje da hakeri mogu djelovati i na navigaciju, pa bi putnici mogli završiti na krivim odredištima, kao nedavno Mađari kod nas u Mokricama Miholečkim.
Gdje će se zapošljavati mladi?
Pristalice automobila bez vozača smatraju da će se zbog napredne računalne tehnologije smanjiti potrebna distanca među automobilima, a time i gužva u saobraćaju te zagađenje zraka. Kao prednost navode da će se automobili raditi od lakših materijala i zato će se smanjiti potrošnja goriva. Prednost autonomnih automobila, smatraju pristalice nove tehnologije, pospješiti će mobilnost invalida, starijih, mladih, ali i povećati sigurnost pijanih osoba.
Sve nabrojeno čini mi se mogućim, ali pitam se kako će autonomni automobili i sva ostala napredna tehnologija, sve brojniji roboti utjecati na nas mlade. Gdje ćemo se mi zapošljavati, što ćemo mi raditi? Kad bi se barem o tome više znalo prije nego što ću morati odlučiti u koju se srednju školu upisati, i što studirati. /Klaudije Mažar; fotografije preuzete sa interneta/