Sport i psiha
Zegnal Koretić: Neka istraživanja su pokazala da već i polusatno trčanje može pospješiti sposobnost koncentracije
O koristima sporta i tjelovježbe koje nisu vidljive na prvu, odnosno kroz našu kondiciju i fizički izgled razgovarali smo s Majom Zegnal Koretić, magistrom kineziologije, odgojiteljicom u Učeničkom domu u Križevcima te višim predavačem na Međimurskom veleučilištu u Čakovcu.
Osim pozitivnih utjecaja na fizičko zdravlje i kondiciju ima li bavljenje sportom još nekih dobrobiti?
Sport je aktivnost koja podiže raspoloženje. Uči nas kako gubiti i kako pobjeđivati. Kroz druženja uz zajedničke treninge i natjecanje, sportske aktivnosti utječu na socijalizaciju, a i na psihičko zdravlje odnosno naše mentalne sposobnosti.
Navedite nam neke primjere utjecaja sporta na mentalne sposobnosti ?
Bavljenje sportom i tjelovježbom može poboljšati našu koncentraciju. Neka istraživanja su pokazala da već aktivnost poput polusatnog trčanja može pospješiti sposobnost koncentracije, a redovito prakticiranje neke sportske aktivnosti donosi dugotrajniju dobrobit na sposobnost planiranja, usmjeravanja pažnje i radno pamćenje. Utvrđeno je i da od redovitog vježbanja koristi ima i kad se dođe u poznije godine. Ljudi koji su redovito vježbali imaju manje problema sa zaboravljanjem i demencijom nego oni koji to nisu.
Sport i samopoštovanje?
Kad dijete postigne nekoliko koševa u košarci, preskoči određenu visinu ili savlada neki drugi tjelesno zahtjevni zadatak ono osjeća ponos, to podiže njegovo raspoloženje i utječe na samopoštovanje djeteta. Samopoštovanje je vrlo značajno za naše psihičko zdravlje, no moram napomenuti da pogotovo djeca, ponekad u sportu mogu i gubiti samopoštovanje ukoliko se osjećaju isključenim iz igre. Tu je zadatak na onima koji rade sportske aktivnosti s djecom da vode računa o tome i daju priliku djeci da sudjeluju.
Sport i stres?
Dobra preventiva za stres je redovito tjelesno vježbanje. Efikasnije djeluje ono vježbanje koje uključuje aerobne aktivnosti. To su aktivnosti koje pokreću velike skupine mišića, a umjerenog su intenziteta na primjer trčanje, biciklizam plivanje….
Može li sport utjecati i na depresivna i tjeskobna raspoloženja?
Već samim tim što se bavimo nekom aktivnošću, to odvraća pažnju od briga i smanjuje loše raspoloženje. Ukoliko govorimo o djeci i mogućnosti da se sportskim aktivnostima riješe takvi djetetovi problemi, treba biti oprezan i prije dobro ispitati uzroke problema i usmjeriti ga sportskoj aktivnosti koja će za njega biti primjerena. Na primjer ukoliko dijete iskazuje agresivnost bolje ga je usmjeriti k individualnim sportovima, a dijete koje ima i socijalizacijskih problema u kolektivne sportove. /Klaudije Mažar, 7.b; foto: K.M., S.L. i preuzeto s interenta/
