Energija
Otpočeli radovi i na bioplinari u Orehovcu, a kad oba postrojenja otpočnu proizvodnju osiguravat će dovoljno električne energije za cijeli potkalnički kraj
Kad su novinari Klinčeka prvi puta u prosincu 2013. pisali o bioplinari u Gregurovcu, sve je još bilo u začetku, tek se kretalo sa zemljanim radovima na tom objektu u kojeg će se zajedno s opremom uložiti 7,8 milijuna eura. No, nedavno (23. 10.), zatekli smo posve drugačiju sliku. Na nekadašnjem zemljištu hmeljarnika „izrasle“ su ogromne zgrade kružnog oblika, a na njima i oko njih rade brojni radnici. O tome u kojoj je fazi izgradnja bioplinare razgovarali smo s Franjom Hoićem, diretkorom tvrtke BIOplinara organica Kalnik.
Što se sve napravilo na ovom gradilištu otkako smo vas prvi puta posjetili?
Tada smo otpočinjali sa zemljanim radovima, a sada svjedočite završnim radovima na postrojenjima bioplinare koja će proizvoditi električnu energiju koristeći kao sirovinu biomasu i gnojnicu. Bioplinara koju gradimo bit će kapaciteta 2,4 MW (megavat – mjerna jedinica za električnu energiju, iznosi 1000 kW). Završne radove sada izvode stručni monteri iz tvrtki iz Austrije i Njemačke i ukoliko nas posluži vrijeme očekujemo da bi već u siječnju mogli otpočeti s probnim radom naše bioplinare, a u puna proizvodnju trebala bi krenuti u travnju ili svibnju.
Što je s planom da se gradi i bioplinara u Orehovcu. Tada, krajem 2013. još nije bilo sve posve izvjesno u pogledu gradnje u Orehovcu?
Sada to više nisu samo planovi. Otkupljeno je zemljište. Prikupili smo svu potrebnu dokumentaciju i od prije 2 tjedna i tamo su strojevi i počinje se sa izgradnjom. U Orehovcu, na potezu između groblja i mjesta Črnčevca, na površini od 3,5 hektara zemljišta graditi će se bioplinara kapaciteta 1 MW. Ulaganje u ovu bioplinaru iznosi 4,6 milijuna eura.
U međuvremenu ste započeli izgradnju bioplinara i na nekim drugim lokacijama?
Gradimo i bioplinsko postrojenje u Slatini, isto snage 2,4 MW, a nedavno smo kupili i tvrtku, također u Slatini, sa svom potrebnom dokumentacijom za izgradnju bioplinare kapaciteta 1 MW. To znači da ćemo po završetku izgradnje sva ta četiri bioplinskia postrojenja raspolagati s kapacitetom od ukupno 6,8 MW i biti najveći dobavljači električne energije na području bjelovarskog i virovitičkog HEP-a.
Možete li nam pojasniti koliko električne energije bi mogla proizvoditi ta postrojenja?
Bioelektrana kapaciteta jednog MW godišnje može proizvesti 8 milijuna kilovatsati struje, a bioplinare u Gregurovcu i Orehovcu, kad budu u punoj proizvodnji moći će zadovoljiti potrebe za električnom energijom cijelog potkalničkog Prigorja. Drugim riječima, cijelo ovo područje bit će energetski neovisno o drugim izvorima električne energije.
Spominjali ste i mogućnost da sirovina za proizvodnju u bioplinari ne bude samo zelena silaža i gnojnica?
U posljednje vrijeme započeli smo s predradnjama koje bi nam trebale omogućiti da nam sirovina bude i kućni otpad organskog porijekla, dakle povrće, voće i ostale hrana koja završava odbačena na odlagalištima. Što se toga tiče u postupku smo ishođenja potrebne dokumentacije, a već smo i potpisali ugovor s inozemnom tvrtkom koja ima tehnologiju za takvu preradu i oni bi trebali montirati takvo postrojenje pored postrojenja bioplinare u Gregurovcu.
U prošlom razgovoru rekli ste nam da farmeri još nisu pokazali znatniji interes da vam dovoze gnojnicu koja bi također bila sirovina za preradu u bioplin?
U međuvremenu smo s nekoliko velikih farmi potpisali ugovore i dogovorili isporuku gnojnice, a vjerujem da će interes uskoro biti još veći kad svima postane jasno što sve uvjetuje nitratna direktivna, koja na snagu stupa 2017. Naime nitratnom direktivom propisana su pravila za zbrinjavanje gnojnice, ali i brojne posljedice za one koji se neće pridržavati pravila direktive.

U Gregurovcu se ovih dana otvara i novo gradilište?
Obzirom na to da ćemo imati bioplinska postrojenja na nekoliko lokacija, odlučili smo da se njima upravlja iz jednog središta, a to će biti ovo u Gregurovcu. Zato krećemo u rekonstrukciju ove upravne zgrade. Nakon što je uredimo iz nje ćemo moći nadzirati rad svih naših bioplinara. Tu će biti i centralna nabava sirovine, sva administracija, laboratorij te dispečerski centar s 15 monitora i računala, povezanih sa računalima na samim postrojenjima. Zato ćemo u Gregurovcu zapošljavati 20-tak, uglavnom visoko obrazovanih stručnjaka.
Neke planove ipak ste bili prisiljeni promijeniti?
Planirali smo toplinsku energiju iz bioplinare u Gregurovcu iskoristiti za hidroponski uzgoj rajčice, no, kako uz ovih postojećih 7,5 hektara, nismo uspjeli osigurati još dodatne površine zemljišta, u takvu se proizvodnju ne možemo upustiti. Ipak da bismo pokazali kako se sve može iskoristiti toplinska energija na jednoj manjoj površini, u stakleniku površine oko 1000 metara četvornih, podići ćemo akvaponij. To je kombinirani uzgoj ribe i povrća, pri čemu se ne koristi nikakva kemijska sredstva jer naša je želja da svim našim aktivnostima i ulaganjima u obnovljive izvore energije diljem Hrvatske, budemo usmjereni na očuvanje prirode.
Isto tako naša je želja da naš Sveti Petar Orehovec, na zemljopisnoj karti Hrvatske, ali i u široj regiji, postane jedna od najmoćnijih energetsko neovisnih Općina. /Razgovarale: Jasmina Funtak, Mihaela Miklečić; fotografije: S.L./