Međunarodni dan pismenosti
GOTOVO SVAKI DESETI STANOVNIK SVIJETA JE NESPISMEN
Država Mali rekorder po broju nepismenih
Tekst koji upravo počinjete čitati, pročitati ne može oko 30.400 odraslih osoba u Hrvatskoj. Ne zato što im nije dostupan ineternet i naš Klinček, nego jednostavno zato što su nepismeni. Taj je podatak utvrđen prilikom posljednjeg popisa stanovništva 2011. godine.
Deset godina prije (2001.) nepismeno je bilo 69.777 osoba, što je oko 1,8 posto stanovništva, dok 1953. pismeno nije bilo čak 16,3 posto ljudi u Hrvatskoj. Te smo podatke istražili jer se sutra 8. rujna, obilježava Međunarodni dan pismenosti. U cilju promicanja važnosti pismenosti taj se dan na inicijativu UNESCO-a (Organizacija Ujedinjenih naroda za obrazovanje, znanost i kulturu), obilježava već gotovo pola stoljeća (od 1966.)
No, otkako se počeo obilježavati dan pismenosti došlo je i do promjene definicije pismenosti, a gornji su podaci u skladu sa onom tradicionalnom definicijom pismenosti. Ta definicija pismenost shvaća kao vještinu pisanja, čitanja i osnovnog računanja.
Posljednjih godina pod pismenošću se smatra osposobljenost za čitanje s razumijevanjem, vještine komuniciranja, znanje stranih jezika i korištenje suvremene informacijske i komunikacijske tehnologije, koje omogućuju kvalitetno razumijevanje prirodnih i društvenih zbivanja, osposobljenost za rješavanje problema, vještine i spremnosti za timski rad, prihvaćanje drugih i drugačijih te osposobljenost za trajno učenje. (Definicija iz Strategije obrazovanja odraslih koju je Vlada RH usvojila 2004.)
Nema podataka o tome kako u Hrvatskoj stojimo s pismenošću u odnosu na takvu suvremenu definiciji pismenosti, zato smo se dali u potragu za podacima o nepismenosti u svijetu prema onoj prvoj definiciji i zaključili da situacija nije sjajna.
Naime, kako to piše index.hr u svijetu je nepismeno 781 milijun osoba. Dakle, gotovo svaki deseti stanovnik svijeta je nepismenu (ukupno je na svijetu oko 7,1 milijardu stanovnika). Najviše nepismenih je u Africi i Aziji, a rekorder po broju nepismenih je afrička država Mali s oko 23 posto nepismenih.
Gutenbergov izum ključan za širenje pismenosti
Nijemac Johan Gutenberg je osoba čiji je izum bio ključan za širenje kulture pismenosti. On je izumio tisak pomičnim slovima, a prije negova izuma većina knjiga prepisivala se ručno.
Gutenberg je 1450. načinio slova u metalu koja se se mogla slagati u željenu kombinaciju uvijek iznova.
Pet godina kasnije uspjelo mu je završiti tiskanje prve knjige. Bila je to čuvena Biblija od 42 retka.