Dan palačinki u Fodrovcu
PALAČINKE NA STROPU, TANJURU I PJESMICI
Dominik Kuharović kaže da je jednom pojeo čak 10 palačinki
“S mamom sam jednom pekao palačinke, a kad sam je pokušao okrenuti zaljepila se za strop, te je pala na djedovu glavu”- rekao je to Silvestar Hadrović, učenik 2. razreda PŠ Fodrovec, dok je nestrpljivo u školskoj kuhinji čekao da dođe na red za palačinku. Na tu su se Silvestrovu izjavu nasmijali svi njegovi prijatelji iz razreda koji su baš kao i on, s nestrpljenjem gledali u sve veću hrpu palačinki koje im je za doručak u povodu Međunarodnog dana palačinki jučer (24. 2.), pripremala njihova kuharica Anita Ivanić.
Pritom su neki učenici i marljivo zapisivali koji su sve sastojci potrebni za palačinke, ispitivali kuharicu koliko vremena treba da se palačinka ispeče i kakvih sve vrsta palačkinki ima. Dok su se častili s toplim palačinkama doznali smo da Terezija Šamuga najradije jede palačinke s krašekspresom i marmeladom, a Dominik Kuharović pohvalio nam se da je jednom pojeo čak 10 palačinki.
No, nisu u Fodrovcu jučer palačinke bile samo na tanjuru, već i u pjesmici Jerka Rošina koju su učenici obrađivali u čast poznatoj slastici. Učiteljica Ljiljana Picig za domaću zadaću dala im je zadatak da istraže povijest palačinki, što smo učinili i mi novinari Klinčeka.
Englezi o palačinkama pisali još 1430. godine
Pretražujući internet doznali smo da se se ova fina slastica pripremala još u antičko doba. Kod starih Rimljana bila je to je bila mješavina brašna, jaja i mlijeka sa začinima, ali je više nalikovala na pogačicu ili omlet. Palačinke kakve danas poznajemo nastale su u Europi u srednjem vijeku, a najstariji engleski zapis o palačinkama potječe iz 1430 godine.
Gotovo svaka europska zemlja ima svoj naziv za palačinke, pa ih u Francuskoj nazivaju crêpes, u Mađarskoj: palacsinta, u Italiji crespella, u Rusiji bliny, u Njemačkoj pfannkuchen, a naš izraz palačinke koriste još Česi i Slovenci.
Poput raznih imena palačinki, brojne su vrste slatkih i slanih nadjeva za palačinke. Dok su nama najdraže s marmeladom i čokoladom, u Americi ih često jedu s javorovim sirupom, a u Kini u tijesto palačinki dodaju čak i mladi luk.
Jedna od najpoznatijih vrsta palačinki one su pod nazivom Crêpe Suzette. Punjene su narančinom koricom i Grand Mariner likerom. Navodno su, kako to piše sweetheartsweets.blogspot.com, nastale kad je princ od Walesa zatražio palačinke kao desert“. Spremio mu ih je kuhar Henri Charpentier i nazvao ih prema dami koja je te večeri bila prinčeva pratnja. Tako je barem u svojoj autobiografiji iz 1934., zapisao slavni kuhar Charpentier. No, neki to opovrgavaju i pišu da je ta vrsta palačinki spomenuta već 1903. u knjizi francuskog kuhara Augustea Escoffiera. /Ana-Marija Ferenčak, 8.a; forografije: A.M.F./
[stextbox id=”alert”] Najveća palačinka – 15 metara
Prema podacima iz Guinnessove knjige rekorda, najveća palačinka na svijetu ispečena je 1994. godine u Manchesteru. Bila je velika 15.01 metar, debljine 2.5 cm, a težila je čak 3 tone. U Ginnessovoj knjizi zabilježeno je i da je najviše okretaja palačinki u minuti, čak 140 okretaja, napravio australski chef Brad Jolly, 2013.
Najvišu hrpa palačinki ispekao je Dominic Cuzzacrea u New Yorku, 2010., a hrpa je bila visoka zadivljujućih 9.47 metara.[/stextbox]