Obnovljivi izvori energije
GRADI SE BIOPLINARA U GREGUROVCU, A USKORO I U OREHOVCU
Pogonsko gorivo za prvu bioplinaru u našoj Županiji bit će i gnojnica koja sad često završava u potocima. Po završetku svih faza projekta 2016. godine, zapošljavat će 50-tak ljudi
Zemljište bivšeg hmeljarnika u Gregurovcu posljednjih tjedana postalo je veliko gradilište i više se po ničemu ne primjećuje da je tu još donedavno bio jedini hrvatski hmeljarnik. Bageri i kamioni u stalnom su pokretu kako bi se što prije uredio teren za izgradnju prve bioplinare u našoj Županiji.
Franjo Hoić, većinski vlasnik tvrtke Bioplinara organica Kalnik i buduće bioplinare, nada se da će bioplinsko postrojenje kapaciteta 1 MW (megavat) biti sagrađeno do srpnja iduće godine. – Bit će to tek prva faza projekta, koji bi u potpunosti trebao biti završen 2016. godine, a tada bi ovdje trebalo biti zaposleno 50-tak ljudi – rekao nam je Hoić. Dometnuo je da će u drugoj fazi izgraditi plastenik površine 2 ha, u trećoj fazi planira se izgradnja dodatnog postrojenja od još 1 MW, a ukoliko uz postojećih 7,5 hektara kupe još zemlje u susjedstvu, pokrenut će i proizvodnju algi.
Samo prva faza košta 60 milijuna kuna
Samo prva faza projekta koštat će 60 milijuna kuna, a još gotovo 4 puta toliko trebat će za sve planirano, uključujućujući i drugu bioplinaru koju ova tvrtaka planira graditi u Orehovcu, na potezu između groblja i sela Črnčevca. – Ustvari smo i krenuli s idejom da gradimo u Orehovcu, ali tamo se otegnulo zbog problema sa zemljištem. No, lani u kolovozu i taj je problem riješen, imamo 3 hektara zemljišta i tamo ćemo graditi postrojenje koje će biti sposobno proizvoditi 2 MW električne energije – ustvrdio je Hojić, koji je u ovom projektu zajedno s partnerima iz Rusije i Slovenije.
On je godinama živio u Sloveniji i upravo je tamo stekao iskustva u vezi obnovljivih izvora energije, radeći kao koordinator na izgradnji dviju bioplinara te 150 solarnih elektrana. Zbog toga i tvrdi da su bioplinska postrojenja izuzetno neškodljiva za okoliš. – Ne samo da neće štetiti okolišu, već će bioplinara utjecati na poboljšanje kvalitete vode u našim potocima, jer će uz zelenu silažu pogonsko gorivo za proizvodnju bioplina biti i gonojnica, koja sad često završava u potocima. S nekolicinom stočara već smo dogovorili isporuku gnojnice – kaže Hoić. Dodaje da okolno stanovništvo ne treba očekivati nikakav smrad jer će gnojnica dolaziti u zatvorenim sistemima, a i proizvodnja će se odvijati u strogo kontroliranim uvjetima, dok će tehnološku vodu iz bioplinare zbrinjavati kroz biljni pročistač. Sva proizvodnja organizirat će se tako da se poštiva priroda, a da se to može namjeravaju demonstrirati i zainteresiranim učenicima i studentima koje će pozivati na razgledavanje bioplinare.
Na naše pitanje, hoće li bioplinara biti isplativ posao, Hojić je kazao da hoće i to zato jer će osim električne energije, proizvoditi i prodavati još i povrće (rajčica i jagode), te pelete za ogrjev i kvalitetno organsko gnojivo. Električnu energiju prodavat će HEP-u, a ugovori za isporuku električne energije već su potpisani za razdoblje od 14 godina. /Helena Habijanec, 8.c; fotografije: H.H.; S.L./
[stextbox id=”info”] Zašto žele proizvoditi alge?
U plitkim bazenima dubine 30-tak centrimetara, želja im je proizvoditi alge jer bi tako smanjili udio silaže potrebne za proizvodnju bioplina. Alge se može „ubirati“ svakodnevno, a za njihov uzgoj potrebna je topla voda koje će kod njih biti u izbilju. Ova će se faza projekta ostvariti ukoliko kupe još zemlje potrebne za izgradnju bazena.[/stextbox]
Nijemci imaju najviše bioplinara
Od Hojića smo doznali da su u proizvodnji električne energije iz bioplina najdalje otišli Njemci. Oni već imaju oko 6.200 bioplinskih postrojenja. U Sloveniji su izgrađene bioplinare kapaciteta 16 MW, a u Hrvatskoj zasad posluju bioplinare kapaciteta 4 MW, a u izgradnji su postrojenja za još 6 MW.