Skip to Content

Rep mu služi kao “smočnica”

Čudnovati kljunaš

REP MU SLUŽI KAO “SMOČNICA”

 

Čudnovati kljunaš

Čudnovati kljunaš

Nekad davno imao i zube i bio dvostruko veći

 

kratkokljuni kljunasti ježak

Kratkokljuni kljunasti ježak

Ima kljun kao patka, rep kao dabar, leže jaja, a mama svoje mlade hrani mlijekom koje luči kroz kožu. Mladunci to mlijeko ližu. Zbog svog neobičnog izgleda, ovi sisavci, dobili su naziv čudnovati kljunaši. Neke sličnosti čudnovati  kljunaš dijeli samo s još dvije životinje na svijetu, to su dugokljuni i kratkokljuni kljunati ježak. Oni  također spadaju u red jednootvora. (Za red jednootvora karakteristično je da imaju isti tjelesni otvor za spolne organe, mokraćni sustav i izmet. Taj se otvor zove kolaka, pa te životine neki još zovu i kolaka životinje)

Čudnovati kljunaši žive u jazbinama i to samo uz istočnu obalu Australije i na Tasmaniji (otočna država u Australiji). Odrasli muški čudnovati kljunaš dugačak je oko 50 centimetara i težak do 1,7 kg, a ženke su nešto manje i teže do 1 kilogram. Takvi su kljunaši danas, no lani je u medijima objavljeno da je u Australiji nekad živio divovski čudnovati kljunaš, dugačak oko metar. Do takvog su zaključka o veličini kljunaša došli znanstvenici sa Sveučilišta Columbia koji su pronašli zub divovskog kljunaša. Starost pronađenog zuba procjenjuje na oko 5 do 15 milijuna godina.

dugokljuni kljunasti ježak

Dugokljuni kljunasti ježak

Divovski kljunaš imao zube

Današnji kljunaš za razliku od svog pretka više nema  zube. Zamjenjuju ih rožnate tvorevine koje im služe kao sito. Dok stišće kljun, kljunaš njima „mrvi“ hranu. Kljun ovoj neobičnoj životinji služi i za orjentiranje pri ronjenju, obzirom da pod vodom roni zatvorenih očiju i ušiju.

kljunas_angRep sličan dabrovom, također ima važnu ulogu u vodi, jer mu služi za upravljanje pri plivanju. Rep  kljunašu služi i kao „smočnica“, u koju pohranjuje višak hranjivih tvari u obliku masti. Kljunaši se hrane uglavnom malim ribama i žabama, punoglavacima i ribljim jajima, a u jednom danu mogu pojesti hrane čak do polovice svoje težine. Noge su im opremljene plivaćim kožicama, ali i pandžama koje su im pomoć za kretanje po tlu.

Ima otrovnu bodlju

beba kljunašKljunaši  mogu postati roditelji s dvije godine. Ženka iznese obično do 3 jajeta. Grije ih  tako što se sklupča uz njih. Kad se izelgnu,  mladunci su dugački oko 2 cm, a do 4 mjeseca majka ih hrani mlijekom.

Kljunaši su nedruštvene životinje. Kad su uplašene,  pod vodom mogu ostati i do 10 minuta. Opasne postaju u  sezoni parenja. Tada u slučaju opasnosti koriste i otrovnu bodlju koja se nalazi na zglobu stražnjih nogu. Njome se služe uglavnom mužjaci,  jer kod ženke tijekom prve godine starosti nestane žlijezda koja opskrbljuje bodlju otrovom. Otrov im je poput zmijskog i može usmrtiti životinju velične psa. Za ljude nije smrtonosan, ali uzrokuje jaku bol koja može trajati tjednima. /Emanuela Koretić, ; fotografije preuzete s interenet; izvori: e-skola.biol.; znanost.geek.hr)05