Home Povećalo Djeca bi trebala izbjegavati gazirana i energetska pića

Djeca bi trebala izbjegavati gazirana i energetska pića

Razgovarali smo sa studenticom nutricionizma Valentinom Tušek koja ističe veliku odgovornost roditelja u poučavanju djece o štetnosti gaziranih i energetskih pića

Ideja učenice Petre Šok da u Klinčeku pišemo o gaziranim pićima dovela nas je do križevčanke Valentine Tušek, studentice diplomskog studija nutricionizma na Prehrambeno-biotehnološkom fakultetu u Zagrebu. S njom smo razgovarali  u utorak (26. 1.) putem Zooma i doznali što je to nutricionizam te puno korisnih informacija u vezi gaziranih i energetskih pića. 

Izvor Unsplash – Yesmore Content

Što je to nutricionizam i gdje se u Hrvatskoj može studirati?

Nutricionizam je znanost o prehrani. Bavi se proučavanjem utjecaja hrane na ljudski organizam. Što se studiranja nutricionizma tiče, u Hrvatskoj nema baš puno izbora.  Osim prediplomskog i diplomskog studija nutricionizma u Zagrebu još ga možemo studirati na Pridodoslovno-matematičkom fakultetu u Splitu. No, u Splitu postoji samo trogodišnji dodiplomski studij nakon kojeg se stječe zvanje prvostupnika nutricionizma.  Na Prehrambeno-tehnološkom fakultetu u Osijeku, postoji  samo poslijediplomski studij.

Zašto ste odabrali studirati baš nutricionizam?

Prvi i najvažniji razlog je što uživam u jelu. Uvijek sam zadnja za stolom. Kad sam birala što ću studirati htjela sam da to bude nešto što volim. Uvijek me fasciniralo i to kako hrana utječe na naš organizam.  Iako na samom početku, prilikom upisa, nisam bila svjesna činjenice da je nutricionizam zapravo kemija “ljepšim” imenom, studij mi odgovara i zadovoljna sam.

Studentica diplomskog studija nutricionizma Valentina Tušek, studentica diplomskog studija nutricionizma i novinarka Valerija Puškar

Djeca naše dobi često piju gazirana pića, jeli to dobra navika ili nije i zašto?

Gazirana pića spadaju u kategoriju bezalkoholnih osvježavajućih pića i uglavom su na bazi citrusa jer oni pospješuju taj osvježavajući efekt.  Ono što je najveći problem kod gaziranih pića jest velika količina šećera. Jako su zaslađena i neodgovoran unos u velikim količinama, doprinosi pojavi pretilosti. Posljedica može biti i karijes te povećani rizik od pojave dijabetesa, kardiovaskularnih i drugih bolesti u kasnijoj životnoj dobi. Konzumacija velikih količna gaziranih pica, prema nekim istraživanjima, zbog količine dodanih šećera može potencijalno utjecati na pojavu Alzheimerove bolesti u starijoj dobi. Valja znati da će se ono što pijemo i jedemo kao mladi odraziti na naše zdravlje i kvalitetu života u starijoj dobi.  Sve je moguće konzumirati u granicama normale jer petjerivanje ni s čime nije dobro.  Preporuke su konzmirati vodu, prirodne voćne sokove, biljne čajeve, a kod adolescenata i djece svakako i mlijeko i mliječne proizvode. Gazirana pića bi djeca trebala što manje konzumirati. Važno je djecu poučavati o tome da gazirana pića nisu preporučljiva, a veliku odgovornost tu bi trebali imati i roditelji. Oni bi trebali svoju djecu upozoravati da gazirana pića nisu najbolja opcija za njih.  

Izvor Unsplash – Mayur

Koji sastojci gaziranih pića su najviše štetni?

Šećeri su najveći problem u gaziranim pićim. Već s dvije čaše nekog gaziranog (zaslađenog) pića unese se dnevna preporučena količina šećera za dječake i djevojčice.

U čemu je razlika između energetskih i gaziranih pića?

Glavna razlika je u količini kofeina i ostalih stimulansa te namjeni. Energetskim pićima, kao što im to  ime kaže,  cilj je pospješiti budnost i koncentraciju.  Iako sam naziv upućuje na zaključak da se radi o napitcima bogatim energetskim tvarima, koje su izvor energije za organizam, zapravo se radi o povećanoj količini šećera, kao izvoru energije. Dodani  kofein je aktivni sastojak koji djeluje stimulirajuće.

Naši vršnjaci često piju i energetska pića, što mislite o toj navici?

Energetska pića nisu najbolji izbor za djecu jer tolerancija na kofein u djece je dosta niža nego kod odraslih. Preporuka Europske agencije za sigurnost hrane (EFSA)  za kofein je  od 0,4 do 1,4 mg po kilogramu tjelesne mase.  U energetskim pićima u pravilu bude 32 mg kofeina na 100 g proizvoda, znači 320mg/L. Problem mogu stvarati i različiti dodatci, aditivi i arome.  Postoje istraživanja koja ukazuju da konzumacija kofeina u djetinjstvu  kasnije može pridonjeti problemima u ponašanju i raspoloženju, probleme s koncentracijom i funkcijom krvožilnog sutava.

Što je bolje i zdravije za poticanje energije kod djece od energetskih pića?

Nedostatak energije može biti posljedica nedostane tjelesne aktivnosti, premalo i nekvalitetnog sna. Uz prehranu  treba voditi računa i o tim faktorima. Prehrana bogata biljnim namirnicama, samim time vlaknima, vitaminima i mineralima  svakako će  imati pozitivan utjecaj na cijeli  organizam. Dijete će se osjećati bolje i imati bolju koncentraciju. Orašasti plodovi, npr. orasi i bademi svakako su bolji izbor kao izvor energije i za poboljšanje koncentracije nego energetska pića. /Valerija Puškar, 6. b: foto: Unsplash/

Must Read