Home Predstavljamo Bojkot autobusa u Montgomeryu - jedan je od najvažnijih nenasilnih prosvjeda u...

Bojkot autobusa u Montgomeryu – jedan je od najvažnijih nenasilnih prosvjeda u povijesti

Prosvjed je otpočeo nakon što je  švelja Rosa Parks odbila je ustupiti mjesto bijelcu u autobusu

Nakon smrti Georga Floyda u svijetu se održavaju  brojni prosvjedi protiv rasizma. Najviše ih je u Sjedinjenim Američkim državama gdje se i desio incident u kojem je Floyd izgubio život. Nažalost gotovo svaki dan čujemo da znatan broj prosvjeda obiluje nasiljem. Neki od prosvjednika pale policijske automobile, razbijaju izloge i pljačkaju trgovine. Vijesti javljaju i o ubijenim policajcima, ali i prosvjednicima. U nekim gradovima na ulicama je bila i vojska, a imali su i policijski sat.

Rosa Parks (nakon bojkota postala je istaknuta građanska aktivistica) – izvor : Biography
Rusa Parks u zatvoru – Izvor :Montgomery Advertiser

Kad će val prosvjeda završiti još se ne zna, kao što još nije poznato niti kolika je ukupna šteta nastala razbijanjem i pljačkom te koliko je ukupno ljudi ranjeno ili je izgubilo živote. No, zbrajanje šteta te broja ranjenih i poginulih  i nije naš cilj jer u ovom tekstu želimo predstaviti jedan od najvažnijih nenasilnih prosvjeda u borbi za  prava američkih crnaca.

Taj je prosvjed započeo je  1. prosinca 1955.  u gradu Montgomery. U to doba u tom  gradu, kao i u svim gradovima na američkom Jugu, crno i bijelo stanovništvo bilo je odvojeno u brojnim životnim situacijama (škole, restorani, naselja…). Autobusi su također bili jedno od mjesta u kojima su crnci i bijelci morali biti odvojeni. Iako su se i crnci mogli voziti autobusima postojalo je pravilo da ne smiju sjediti na prednjim sjedištima čak i kad nema bijelaca u autobusu, a kad je u autobus ušao bijelac morali su mu ustupiti mjesto. 

Švelja, Rosa Parks umorna se tog 1. prosinca 1955. vraćala s posla i odbila je svoje mjesto ustupiti bijelcu koji je ušao u autobus. Parks je tad  uhapšena, a nakon toga započinje jedan od najuspješnijih   prosvjeda protiv rasne segregacije (odvajanja i ograničavanja prava dijelova stanovništva na osnovi rase) u povijesti.

Prosvjed je trajao 382 dana i nije uključivao nasilne metode, već su crnci odbijali koristiti autobuse. U početku je bio organiziran prijevoz taksijima u vlasništvu crnaca po cijeni autobusne karte. Kad im je to zabranjeno, kako to piše ZNANJE.ORG, crni vlasnici automobila organizirali su tzv. car-pool besplatno su prevozili svoje sugrađane koji su išli na posao. Takav prijevoz Vlast je kažnjavanjem takvih vozača nastojala spriječiti ovakav način prijevoza. Mnogi su prosvjednici u to doba i svakodnevno pješačili do posla i natrag čak i po 16 kilometara. Prosvjed su vlasti pokušale “razbiti” i hapšenjima ljudi koji su sudjelovali u organizaciji bojkota.

Car-pool – Izvor: Encyclopecia of Alabama

Dobro organizirani prosvjednici, kojima su donacijama pomagali iz svih dijelova Amerike, ali i prekooceanskih zemalja, odolijevali su sve dok napokon 20. prosinca 1956. godine Vrhovni sud SAD-a  nije donio odluku da je segregacija u autobusima protuustavna.

Izvor: Blackpast

Iza organizacije prosvjeda stajala je organizacija (Montgomery Improvement Associaton, MIA, — Građanski odbor za poboljšanje rasnih odnosa), čiji je predsjednik bio Martin Luther King. Nakon ovog prosvjeda o Kingu su izvještavali brojni mediji, a u nekoliko narednih godina postao jedan od najpoznatijih vođa  Pokreta za ljudska prava.  Više o Kingu pročitajte u idućem postu. /Nela Šantatić, 6. a; fotografije preuzete s interneta/

Duh prosvjeda toliko se duboko uvukao u život ljudi da su ponekad radije pješačili, čak i kad im je prijevoz bio na raspolaganju, i nakon što je osnovana flota osobnih automobila kojom su se crnci koristili umjesto autobusa. Hodanje je mnogima predstavljalo simboličku važnost. Jednom je vozač iz flote zastao pored starije žene koja se kretala s vidljivim naporom. “Bako, upadajte”, rekao je, “ne morate hodati.” Odmahnula mu je. “Ne hodam zbog sebe”, odvratila je, “hodam za svoju djecu i svoje unuke.” I pješice produžila kući. / Iz članka TANJE TOLIĆ o autobiografiji Martina Luthera Kinga/

Must Read

Filmovi naše filmske grupe pozvani na dva festivala

Šest učenika trebalo je putovati na Krk i Mali Lošinj Filmovi naše filmske grupe pozvani su na...

Clickbait naslovima cilj je zarada

Radionica o naslovima pripremljena je u sklopu našeg Erasmus+ projekta "Mali novinari danas, odgovorni digitalni građani sutra" Da...

I umjetnici trebaju jesti

Na radionici o autorskim pravima učili smo o piratstvu i plagiranju  Ukoliko za izradu ...

Što misle naši učitelji i učenici o mogućnosti uvođenja “male mature”

Anketa - Učitelji slično razmišljaju, učenici podijeljeni Nekoliko posljednjih dana u medijima se...

Zbog korona virusa novinarska grupa počela raditi online

Putem Skypea, aplikacije za video konferencije, u subotu (19. rujna) održali smo prvi sastanak novinarske grupe u ovoj školskoj godini.