Home Kultura Naš Klinček i novinarski rad Frana Tukše - predloženi za državnu razinu...

Naš Klinček i novinarski rad Frana Tukše – predloženi za državnu razinu LiDraNa

Sve su smotre i natjecanja odgođene do daljnjeg zbog Corona virusa, ali županijska razina LiDraNa ipak je uspješno održana 11. ožujka u Križevcima.  Za državnu razinu LiDraNa  iz naše škole predloženi su novinarski rad “Križevačko “umno čudovište i ja” i  naš školski digitalni list Klinček. Autor predloženog novinarskog rada je Fran Tukša je trećaš iz PŠ Gregurovec, a njegova mentorica je učiteljica Emina Baričević. Naš list na LiDranu su predstavljale glavna urednica, učenica Lea Harča te odgovorna urednica, knjižničarka Stojanka Lesički. Na Smotri su nas još predstavljali: petašica Lorena Poljak, s recitacijom “Ekolog” i njena mentorica Mirjana Škovrc te učenici PŠ Gregurovec Helena Širjan, Ana Skrba, Dora Babić, Petra Hrgovan, Martin Futač i Fran Tukša. Oni su u formi kazališta sjena izveli bajku “Trnoružica”. Njihova mentorica je učiteljica Emina Baričević. U nastavku pročitajte novinarski rad Frana Tukše, a ispod njegovog teksta pogledajte nekoliko fotografija s LiDraNa.

Veliki izumitelj u mom malom selu

Križevačko „umno čudovište“ i ja

Igram se na istim mjestima na kojima se prije više od stotinu godina igrao veliki križevački izumitelj Marcel Kiepach koji je prerano preminuo, a danas je nepravedno zapostavljen

Na satu Prirode i društva učili smo o našem zavičaju u prošlosti i o spomenicima iz prošlosti. Učiteljica nam je rekla da pogledamo kroz prozor. Između obližnjih oranica vidjeli smo četiri velika stabla. Nije nam bilo jasno zašto ih gledamo. Učiteljica nam je pojasnila da su to platane koje su tu već oko 150 godina. Ta je stabla posadio križevački vlastelin Kiepach. Ostala su samo četiri stabla, a najstariji mještani kažu da ih je bilo vjerojatno sedam. Imanje na kojem su posađene zvalo se Bertin dvor (po Berti Kiepach). Sjetio sam se da polje na kojoj su ta stabla danas pripada mom ujaku i kod kuće sam ispričao o tome što smo učili. Tada je započelo moje istraživanje. Svatko od ukućana znao je ponešto o obitelji Kiepach koji su stotinjak godina bili vlastelini, živjeli su u Križevcima  i posjedovali zemlju na području mog sela Gregurovca i susjednog Dubovca te vinograde i šume na obližnjem brdu Hum. Učiteljica je rekla da je među njima bio jedan važan izumitelj – Marcel Kiepach pa sam pitao ukućane što znaju o njemu. Znali su da je on rano otišao u škole u drugu državu i da je mlad poginuo u Prvom svjetskom ratu. Neki su znali da je nešto izumio jako mlad, ali nisu se mogli sjetiti što, a neki da se u Križevcima jedna ulica zove po njemu. Kako bih saznao što više o obitelji Kiepach i izumitelju Marcelu, potražio sam informacije na internetu.

Fran Tukša i platane ispred Bioplinare -Bioen

O Marcelu

Marcel Kiepach rođen je 12. veljače 1894. godine u Križevcima. Osnovnu školu završio je u Križevcima, a Realnu gimnaziju u Zagrebu. 1912. godine izumio je dinamo stroj za rasvjetu svih vrsta kola i taj je izum priznalo francusko Ministarstvo trgovine i industrije, a par mjeseci nakon toga prijavio je u Berlinu treći izum: strujni prekidač za rentgenske aparate. Jedan od važnijih izuma je mali transformator za niski napon kojeg je prijavio zajedno s konstruktorom Weilandom.

1914. godine ga roditelji šalju na Studij gospodarskih nauka u Halle, zatim u Berlin jer su željeli da on bude nasljednik svih posjeda i da nauči znanja iz poljoprivrede. No, Marcel se u Berlinu upisao i u Visoku tehničku školu. Ubrzo je izbio  Prvi svjetski rat i Marcel se javio kao dragovoljac. Otišao je na bojište u Poljsku gdje je poginuo junačkom smrću 13. kolovoza 1915. Imao je samo 21 godinu. Pokopan je u parku jednog dvorca u Sokolowu, a nakon dvije godine njegovi su posmrtni ostatci vlakom dovezeni u Hrvatsku i pokopani  na križevačkom groblju. Ostavio je puno svojih zapisa, izračuna, bilježnica s formulama i izumima na kojima je radio. Sve što je o Marcelu posjedovala, njegova sestra Paula darovala je Gradskom muzeju u Križevcima i to je predstavljeno je na velikoj izložbi 2004. godine.

Kupoprodajni ugovor Franovog djeda

„Umno čudovište“

Već kao dječak rado je istraživao i osmišljavao izume. Sa 16 godina u jednim su ga novinama nazvali “umnim čudovištem”, što bi značilo da je bio čudo od djeteta. Kada je imao samo 16 godina patentirao je u Berlinu svoj izum –  žiro-kompas. Pronašao sam u jednom tekstu da su njegove sestre ispričale kako su ga u tom uredu pitali da zašto tata nije sam došao prijaviti izum nego je njega poslao. Kada im je rekao da je to njegov izum, a ne tatin, ostali su u čudu.

Marcelova i moja obitelj

Marcel je bio  prvo dijete vlastelina Josipa i Marte Kiepach. Živjeli su u Križevcima, a imanje su imali u Gregurovcu, nedaleko naše škole. Na tom imanju bila je kuća, staja, konjušnica i svinjac. Tu su živjeli i radili ljudi koji su bili njihovi radnici. Oni su se brinuli o životinjama i obrađivali sva ta polja  koja su okruživala imanje. Imali su puno životinja, posebno konja i krava koji su služili i za obradu zemlje. Siguran sam da je Marcel rado i često dolazio na imanje u Gregurovcu. Tu se mogao bezbrižno igrati sa sestrama i djecom radnika. Vjerojatno je tu učio jahati konje i brinuti o njima. Za vrijeme ljetnih vrućina igrao se u hladu ispod platana. Zamišljam kako je školske praznike provodio u Gregurovcu i na gregurovečkim livadama i poljima razmišljao o svojim novim izumima. Danas se u Gregurovcu na mjestu gdje je nekad bilo imanje nalazi postrojenje Bioplinare-Bioen. U njoj se pomoću bioplina proizvodi električna energija. Zanimljivo da u jednom malenom selu koje se po ničemu posebno ne razikuje od ostalih sela baš na mjestu imanja jednog izumitelja nastane takvo postrojenje. Možda vlasnici ni ne znaju čija je to zemlja nekad bila. Da se mene pita ja bih ju nazvao  Bioplinara Berta, po imanju  Marcela Kiepacha, siguran sam da bi mu bilo drago.

Izvod iz zemljišnih knjiga Franovog djeda

Marcel je imao   tri mlađe sestre: Maricu, Paulu i Elzu. Marica i Elza su se udale i živjele izvan Hrvatske. Jedino je Paula ostala u Križevcima do 1946. kada se preselila u Volosko kod Opatije. Povremeno je ipak dolazila u svoje Križevce. Zato se svi najviše sjećaju Paule Kiepach koja je često dolazila u moj kraj. Njezini vinogradi bili su odmah do vinograda moje prabake koja je, dok je bila živa često pričala o “milostivi Pavli” koja je dolazila u svoju kuću na obližnjem brdu Humu, osobito u vrijeme berbe grožđa. Gotovo svi vinogradi na toj strani Huma bili su njezino vlasništvo i tamo je živjelo puno obitelji koji su bili njezini radnici – obrađivali su vinograde, hranili stoku, pilili drva u šumi i sl. Osim prabake, koja ju je posjećivala, Paule se sjeća i moj djed Vinko. On mi pokazuje ugovor kojim je njegov djed Ivan kupio vinograd upravo od nje davne 1959. godine za 50 000 dinara. Sjeća je se da ju je viđao u gradu kao srednjoškolac kada bi iz Opatije, gdje je živjela nakon Drugog svjetskog rata, povremeno dolazila u Križevce. Kad bi ju pozdravio pitala bi ga kako on nju poznaje, a onda bi joj bilo drago kada bi ju nazvao milostiva i podsjetio na Hum i vinograde. Djed mi pokazuje i knjige pisane ne engleskom i njemačkom jeziku koje je našao jednom ispod ruševina kuće na Humu. Knjige su jako stare, najstarija je iz 1860. godine, na nekima se vide imena Martha, Francis, Paula ili samo Kiepach. Vjerojatno su u kući za odmor rado čitali knjige. A po tome se može zaključili da su djecu poticali da uče i da idu u škole.

Mjesto gdje je nekad bila kuća na Humu

Kada sam saznao sve ovo o Marcelu i njegovoj obitelji, pokušavam zamisliti odgovore na neka pitanja. Tko zna je li se Marcel kada je bio bi ovako malen kao ja sada sa roditeljima obilazio imanja i došao na Bertin dvor možda baš  sjetio nekog izuma? Možda se vozeći na Hum kolima sjetio da mu treba nešto da osvjetli put i izumio dinamo? Zašto je poginuo tako mlad? Zašto se prijavio u vojsku i zašto mu nisu rekli: “Ti si tako mlad i pametan ti nam ne trebaš u ratu, ti samo uči i radi na novim izumima!”? Da nije bilo rata i da nije otišao na ratište tko zna što bi sve Marcel izumio i kako bi nam njegovi izumi pomogli? Možda smo mogli imati još jednog Nikolu Teslu? Tužan sam što je ostao zaboravljen i što malo ljudi zna za njega. Odlučio sam da ću 12. veljače otići na njegov grob.

A platane s početka moje priče, one su i dalje ovdje i ja ih gledam svaki dan kroz prozor svoje učionice.  Kada bi barem mogle pričati… Rekao sam ujaku da su važne i da ih ne smije dirati. Nekad će i neka druga djeca učiti o prošlosti i sjetiti se našeg velikog izumitelja Marcela Kiepacha koji se igrao pod njima.

MARCELOVI IZUMI

Žiro-kompas – uređaj za daljinski prijenos pokazivanja otklona brodskog kompasa na kojega nisu utjecale magnetske sile niti željezno okruženje broda. Marcel je ovaj svoj izum kasnije još usavršio.

Dinamo stroj za rasvjetu svih vrsta kola –  našlo je svoju primjenu u osvjetljavanju kočija, automobila, omnibusa i željezničkih vagona, a električna energija proizvodila se njihovim kretanjem.

Strujni prekidač za rentgenske aparate, koji je djelovao na principu tlaka plina.

Mali transformator za niski napon kojega prijavljuje zajedno s poznatim konstruktorom Heinrichom Weilandom. Ovaj mali transformator proizvodio je niski napon za razne svjetiljke kao što su rudarske ili zubarske, za motore aparata za masažu i sl./ Fran Tukša, 3.r. PRO Gregurovec/

Naše bivše učenice, a sada križevačke gimnazijalke, Helena Kralj i Jasmina Funtak – izvele su skladbu “Mijau” i oduševile prisutnu publiku
Lorena Poljak
Helena Širjan, Ana Skrba, Dora Babić, Petra Hrgovan, Martin Futač i Fran Tukša
Kazalište sjena
Nastup učenika OŠ Molve
Nastup OŠ “Đuro Ester” iz Koprivnice

Must Read

Zanimljive činjenice o prijestupnoj godini

Jedna godina traje 365 dana, 5 sati, 48 minuta i 46 sekundi. Tih dodatnih 5 sati, o kojima ljudi često ne razgovaraju, zapravo...

Programiranje za djecu – nova vrsta pismenosti u 21. stoljeću

Termin računalno programiranje  često se koristi kada govorimo o programiranju, skriptiranju i kodiranju. To je proces dizajniranja, pisanja i testiranja različitih izvornih kodova. Izvorni kod...

Proizvođačima lažnih vijesti o Corona virusu najvažniji cilj je zarada

Postoje specijalizirane web stranice s lažnim vijestima - neke mjesečno zarade 10.000 - 40.000 € preko reklama

Lara i Iva Trušček ipak uspjele napraviti snjegoviće

Jučer smo pisali da snijega nema dovoljno za napraviti snjegovića, ali demantirala nas je učenica Lara Trušček koja nam je...

Za snjegoviće ga nama dovoljno

Ne baš uobičajeno miješanje godišnjih doba jučer i danas zabijelilo je i naš kraj. Voćke, cvijeće i sve drugo prekrio je tanki...