Home Gost urednik Rumunji nam čestitaju 1. ožujak

Rumunji nam čestitaju 1. ožujak

Naši partneri iz Rumunjske pišu o njihovom običaju koji je od 2017. na UNESCO-ovom popisu nematerijalne kulturne baštine

Mărțișor je stara tradicija koja se obilježava u cijeloj Rumunjskoj 1. ožujka, svake godine. Ime Mărțișor  je umanjenica od Martie (ožujak na rumunjskom). Vjeruje se da će osoba koja nosi crveno-bijelo  vrpcu  imati zdravu i sretnu godinu. 

Ne tako davno, na selu, ljudi su slavili  Mărțișor  vješajući crveno-bijelu vrpcu na vratima, prozorima, spremištima, a  i stoci na rogove  kako bi se zaštitili od zlih duhova i prizivali regeneracijsku snagu prirode.

U Istočnoj Rumunjskoj (Moldavija i Bucovina) crveno-bijele vrpce bile su  nadopunjen malim zlatnim ili srebrnim novčićem. Nakon što su novčić nosile dvanaest dana, žene bi kupovale svježi sir nadajući se da će njihova koža biti zdrava i lijepa cijelu godinu.

Prema arheološkim istraživanjima, obilježavanje Mărțișora kroz povijest je poznato više od 8000 godina. Neki etnolozi vjeruju da slavlje Mărțișora ima rimsko podrijetlo, drugi podržavaju teoriju da je to stara dacianska tradicija. (Dacia je antički naziv za teritorij koji je obuhvaćao Rumunjsku, Moldaviju, dio Ukrajine, Istočne Srbije, Sjeverne Bugarske, Slovačke i Mađarske i Južne Poljske).

U starom Rimu, Nova godina se slavila 1. ožujka. Ožujak (Marcij) dobio je ime  u čast boga Marsa. Mars nije bio samo bog rata, već i bog poljoprivrede, koji pridonosi ponovnom rađanju vegetacije.

Dacii su prvi dan ožujka također slavili Novu godinu. Dosta proljetnih proslava posvećeno je ovom događaju.

U stara vremena, Mărțișori  su bili izrađeni od malih riječnih kamenčića, obojenih u bijelo i crveno. Nizalo ih se na konac i nosilo oko vrata. Nosili su se, kako bi donijeli sreću i lijepo vrijeme, od 1. ožujka do trenutka kada bi procvjetala  prva stabla. Kad su procvjetala prva stabla, Mărțișore su objesili na grane drveća.

U današnje vrijeme, 1. ožujka, Rumunji kupuju svilene crveno-bijele vrpce  na koji je pričvršćen neka sitnica (ili nakit) i  poklanjanju ih svojim ženskim članovima obitelji, prijateljima i kolegama da im ukažu prijateljstvo, poštovanje ili divljenje.

Učenici naše škole također su izrađivali  Mărțișore. Učenici pripremnih razreda, ali i učenici osnovne i srednje škole, vješto su  pod vodstvom učitelja, izradili jedinstvene umjetničke predmete. Izrađivali su ih različitim tehnika slikanja i izrade te uz pomoć lijepljenja i sastavljanja. Radili su ih od različitih materijala: salveta, tjestenine, gline, gumba, kopči… Kombinirali su svašta i dobili zaista originalne Mărțișore.  Obzirom da želimo donijeti radost i sreću svima oko nas, poklanjali smo naše mala umjetnička djela. 

Tradicijski običaji povezani s 1. ožujkom u Bugarskoj, Sjevernoj Makedoniji, Republici Moldaviji i Rumunjskoj (Mărțișor) upisane su 2017. godine na UNESCO-ovu listu nematerijalne kulturne baštine čovječanstva. /Andreea Popescu – V A/                                                                                       

Original article is available in the online digital newspaper Media Gener@tion

Must Read

Clickbait naslovima cilj je zarada

Radionica o naslovima pripremljena je u sklopu našeg Erasmus+ projekta "Mali novinari danas, odgovorni digitalni građani sutra" Da...

I umjetnici trebaju jesti

Na radionici o autorskim pravima učili smo o piratstvu i plagiranju  Ukoliko za izradu ...

Što misle naši učitelji i učenici o mogućnosti uvođenja “male mature”

Anketa - Učitelji slično razmišljaju, učenici podijeljeni Nekoliko posljednjih dana u medijima se...

Zbog korona virusa novinarska grupa počela raditi online

Putem Skypea, aplikacije za video konferencije, u subotu (19. rujna) održali smo prvi sastanak novinarske grupe u ovoj školskoj godini.

Hrvatski automobili su među najvećim zagađivačima zraka u EU

Uz sutrašnji Dan bez automobila razmislimo što se sve može učiniti za kvalitetniji zrak Automobili stanovnika Hrvatske...