Home Glavna tema Djeci ne treba braniti internet, već ih treba učiti kako ga...

Djeci ne treba braniti internet, već ih treba učiti kako ga koristiti

To je mišljenje naših starijih kolega, srednjoškolaca iz Zagreba, članova Mreže mladih savjetnika pravobraniteljice za djecu

Instagram je  društvena mreža broj jedan i među srednjoškolcima. To smo zaključili nakon razgovora s troje zagrebačkih gimnazijalaca, predstavnika MMS-a (Mreže mladih savjetnika pravobraniteljice za djecu). Sa Stelom Tonner i Patriciom Čretni iz II. gimnazije te Nikom Radujkovićem iz Prirodoslovne gimnazije, nekidan smo razgovarali o njihovom djelovanju u MMS-u, a drugi dio razgovora posvetili smo medijskim navikama.

Niko Radujković, Stela tonner i Partica Čretni – 14. 2- razgovor putem Skype-a
Ilustracija preuzeta s portala -Ljepota i zdravlje

Zašto je baš Instagram naša omiljena mreža dobro je pojasnila Stela koja je ustvrdila da Instagram ima ono što zanima mlade. – Prisutne su sve vrste estetika. Ukoliko ti se sviđaju darkeri ili bilo koji drugi stil, na Instagramu ćeš sve to naći. Ima i beskrajan izbor memeova i različitih vijesti. Instagram je bliži našoj generaciji jer se na Facebooku glavne informacije prenose riječima, a na Instagramu slikom – rekla nam je Stela. Ona kaže da na Instagramu dnevno provodi oko 3 sata, a ukupno na mobitelu oko 5 sati i svjesna je da je to suviše. Da je 5 sati uz internet neki dnevni prosjek za srednjoškolce, ustvrdio je i Niko. – U postavkama na našim mobitelima moguće je pogledati izvješće koliko vremena smo bili na mobitelu. Većini u našem razredu pokazuje se 4 – 5 sati – rekao je Niko, dodavši da najviše, gotovo 90% vremena, provode na društvenim mrežama.

Izvor: Poliklinika za zaštitu djece Grada Zagreba

Što se tiče edukativnih sadržaja na internetu, njih rijetko pratimo samoinicijativno. Uglavnom to radimo kad dobijemo neki zadatak – ističe Niko.  – U našoj školi profesori matematike i fizike nas nastoje zainteresirati za edukativne sadržaje koji na internetu postoje iz tih predmeta. Da nam nekad ne zadaju zadaću preko Loomena, većina nas ne bi ni znala za Loomen – rekla nam je Patricia. – Problem je što mi često ne znamo gdje možemo pronaći informacije koje nas zanimaju. Npr. mene zanima sociologija – kazala nam je Stela. 

Hoće li nas  Škola za život više usmjeriti na edukativne sadržaje na internetu tek ćemo vidjeti, a da postoje potrebe da se u školama više pažnje posveti uvećanju medijske pismenosti mladih smatraju i Niko i njegove kolegice Stela i Patricia.

Međunaslov: Nedovoljno medijskog odgoja u školama

– U osnovnoj školi koju sam pohađao nije se baš posvećivala pažnja  medijskoj pismenosti – kaže Niko. Patricia se sjeća da su obilježavali Dan sigurnijeg interneta, ali npr. nikad nisu učili o lažnim vijestima. – Ja imam drugačije iskustvo u našoj osnovnoj školi održavali su se i roditeljski sastanci na teme sigurnosti na internetu. I mi smo učili o sigurnosti na internetu, ali čini mi se da bi mi to sve bolje prihvatili da smo takve stvari mogli doznati od naših vršnjaka. Znam da su nam  profesori, koji su nam govorili o problemu sigurnosti na internetu, željeli dobro. No, od izbora riječi do aplikacija koje su nam spominjali, to nama nije bilo dovoljno atraktivno  i mi to nekako nismo doživljavali dovoljno ozbiljno – ističe Stela.

Fotografija preuzeta s – Novi svjetski poredak

Niko smatra da Youtuberi imaju veliki utjecaj na djecu i da bi bilo dobro da oni naprave neke sadržaje na temu sigurnosti na internetu  i da bi to djeca možda bolje prihvatila. Njegovo je mišljenje i da djeci ne treba braniti internet. – Čim se malom djetetu kaže da ne smije ići blizu štednjaka, njega to privlači. Tako je i s internetom, treba objasniti o čemu se radi, zašto su neki sadržaji uredu, a neki ne, a ne braniti – objašnjava Niko.

Na naše pitanje što misle o prikrivenom oglašavanju u sadržajima Youtubera, Stela kao i Niko predlaže isto rješenje – poučavanje.  Prema njenom mišljenju, prikrivenog reklamiranja ima puno i u drugim medijima, ne samo u vlogovima Youtubera. – Uvijek postoje oni koji žele iskoristi djecu i nagovoriti ih da nešto kupe, a djecu treba učiti da ne nasjedaju tim reklamama – ističe Stela i dodaje da bi bilo dobro da i mladi jedni drugima preporučuju što je dobro, a što ne.

Fotografija preuzeta s – Hammersmedens blog

Zato smo mi njih na kraju pitali što bi oni nama osnovnoškolcima preporučili da pratimo na internetu. Sve troje na naše pitanje odgovorili su da preporučuju da pratimo ono što nas zanima, ali kako ističe Niko, dobro je posavjetovati se s odraslima je li neki sadržaj primjeren ili nije.

Mi bismo dodale da se slažemo s mišljenjima naših starijih kolega i da ćemo u skladu s njihovim savjetom da bi si i mladi međusobno trebali preporučivati što je na internetu za njih dobro, a što nije,  nastaviti koristiti naš školski list da pišemo i raspravljamo o temama vezanim uz internet i sve sadržaje koje nam on pruža. / Lorena Benčak, Lea Harča, 7.b; fotografije i ilustracije preuzete s interneta: izvor naslovne fotografije: Medijska pismenost.hr/

Mladi sve više vremena provode s medijima, pogotovo novim medijima, a mnogi se ne znaju kritički odnositi prema sadržajima koje konzumiraju i ne znaju kako mediji funkcioniraju. Zato smo odlučili da mediji budu naša glavna tema. Ove školske godine, o medijima i njihovim zakonitostima i odnosu mladih prema medijima, pišemo više nego prije i zbog našeg Erasmus+ KA 229 projekta “Mali novinari danas, odgovorni digitalni građani sutra”.

Must Read

Zanimljive činjenice o prijestupnoj godini

Jedna godina traje 365 dana, 5 sati, 48 minuta i 46 sekundi. Tih dodatnih 5 sati, o kojima ljudi često ne razgovaraju, zapravo...

Programiranje za djecu – nova vrsta pismenosti u 21. stoljeću

Termin računalno programiranje  često se koristi kada govorimo o programiranju, skriptiranju i kodiranju. To je proces dizajniranja, pisanja i testiranja različitih izvornih kodova. Izvorni kod...

Proizvođačima lažnih vijesti o Corona virusu najvažniji cilj je zarada

Postoje specijalizirane web stranice s lažnim vijestima - neke mjesečno zarade 10.000 - 40.000 € preko reklama

Lara i Iva Trušček ipak uspjele napraviti snjegoviće

Jučer smo pisali da snijega nema dovoljno za napraviti snjegovića, ali demantirala nas je učenica Lara Trušček koja nam je...

Za snjegoviće ga nama dovoljno

Ne baš uobičajeno miješanje godišnjih doba jučer i danas zabijelilo je i naš kraj. Voćke, cvijeće i sve drugo prekrio je tanki...