Home Kultura Čak 8 naših sadašnjih i bivših učenika svira u čuvenom Tamburaškom...

Čak 8 naših sadašnjih i bivših učenika svira u čuvenom Tamburaškom orkestru GŠ Alberta Štrige

Križevački brand

Igor Kudeljnjak voditelj orekstra: Naš uspjeh nisu samo prve nagrade već i to što je kroz orkestar prošlo više od 500 mladih ljudi, što su naši koncerti puni, a građani ponosni na nas  

Tamburaški orkestar  Glazbene škole “Alberta Štrige”  u Križevcima ima 27 članova, a čak njih 8 su sadašnji ili bivši đaci naše škole. To je bio motiv da od Igora Kudeljnjaka, voditelja orkestra saznamo nešto više o jednom od najnagrađivanijih tamburaških orkestara u Hrvatskoj.

Na probi 12. veljače, bilo je sedmero naših sadašnjih i bivših učenika. To su: Klaudije Mažar, Mihaela Miklečić, Antun Bračun, Martin Bračun,  Petar Srbljinović , Ivona Paček i Paola Tukša. Članica orkestra je i Ana-Marija Nemčić,  ali ona je tada bili spriječena i nije prisustvovala probi.

Razgovarajući s voditeljem Kudeljnjakom doznali smo i da tamburaši pripremaju veliki  cjelovečernji koncert 22. travnja u Velikoj dvorani Hrvatskog doma.

Paola Tukša, Martin Bračun i Ivona Paček

Možete li nam ukratko predstaviti orkestar? 

Orkestar Glazbene škole Alberta Štrige je nadaleko poznat u tamburaškim krugovima. Postoji od 1978. godine kad je tambura kao glavni predmet uvedena u Glazbenu školu. Orkestar je osnovao Stjepan Fortuna. On je orkestar vodio 30  godina. Nešto više od godinu dana orkestar je vodio Stjepanov  sin, Matija Fortuna, a ja sam došao 2010. Veliki orkestar broji 27 članova, a mali ima 15  članova. U orkestru su zastupljeni svi instrumenti iz tamburaškog korpusa: tambura, bisernica, bračevi, bugarija, čela, čelovići i basovi odnosno berde.  Godišnje imamo 10 do 15 nastupa, najčešće manjih. Cjelovečernjih je zbog raznih obaveza i natjecanja nešto manje.

Koliko ove školske godine u orkestru ima bivših ili sadašnjih učenika OŠ Sveti Petar Orehovec? Tko je od njih najduže u orkestru?

U orkestru sada imamo 8 bivših i sadašnjih učenika  OŠ Sveti Petar Orehovec. Najduže su u orkestru  Klaudije Mažar i Mihaela Miklečić. Oni su s nama 7 godina.  Sva djeca iz Orehovca su dobri svirači.  Imaju talenta i marljivo vježbaju. Nadam se da će se neki od njih nastaviti baviti glazbom. 

Novinarka Paola Tukša, (također je članica orkestra) s našim bivšim učenicima i novinarima Klaudijem Mažarom i Mihaelom Miklečić

Koji su po Vašem mišljenju najveći uspjesi orkestra posljednjih godina?

U posljednjih 20 godina najveći su uspjesi tri  prve nagrade na međunarodnom natjecanju za mlade glazbenike u Neerpeltu, u Belgiji. To je jedan od najvećih svjetskih festivala za mlade glazbenike, tamo smo bili samo tri puta i sva tri  puta postigli smo veliki uspjeh.  Lani je u Neerpeltu nastupalo 92 ansambla iz 29 zemalja, a mi smo osvojili prvu nagradu SUMMA CUM LAUDE  (s posebnom pohvalom) i uvršteni smo na završni koncert kao posljednji. Prvu nagradu SUMMA CUM LAUDE u Belgiji smo osvojili i 1999., a 2009. također prvu nagradu, ali  CUM LAUDE (s pohvalom). Doživljaj na tom festivalu za nas glazbenike je u rangu Olimpijskih igara. Tamo se 5 dana živi glazba i doista je prekrasno to doživjeti. Ponosni smo i na zlatnu plaketu na natjecanju u Bratislavi 2017. U Pragu 2014. osvojili smo Grand Prix cijelog festivala, a valja reći da je tamo bilo i ansambala iz Rusije,  koji su u glazbenom svijetu poznati po svom sviračkom umijeću. Na čuvenom Međunarodnom festivalu tamburaške glazbe u Osijeku nastupamo 30. godina i imamo 25 plaketa. Na natjecanjima učenika i studenata glazbe i plesa  redovito osvajamo prve nagrade. Bilo je još puno nagrada, ali smatram da uspjeh našeg orkestra nisu samo zlatne plakete i prve nagrade. Naš je uspjeh i to što je kroz orkestar prošlo više od 500 mladih. Mnogi od njih su i ostali u glazbi. Naš je uspjeh i to što su naši koncerti uvijek puni, što nas podržava Grad i građani ovog grada. Nadam se i imam osjećaj da su naši Križevci ponosni na nas.

Kakvi su planovi za ovu godinu gdje ćete sve nastupati i za koja se natjecanja pripremate?

Nakon izrazito naporne prošle godine, ove godine planiramo nešto manje natjecanja, a valja spomenuti da se mnoga natjecanja održavaju bijenalno (svake dvije godine.)  U svibnju ćemo nastupiti na Međunarodnom festivalu tamburaške glazbe u Osijeku. Početkom svibnja gostovat ćemo u Subotici (Srbija), a spremamo se i za cjelovečernji koncert 22. travnja u Križevcima. Taj koncert priređujemo uz 10. godišnjicu smrti maestra Adalberta Markovića. Bit će naravno i još nekih nastupa, npr. uz Dan grada, Spravišče…

Kakav je sada repertoar Tamburaškog orkestra  i o čemu to ovisi?

Repertoar je raznolik. Trenutno uvježbavamo neke skladbe profesora Adalberta Markovića za već spomenuti cjelovečernji  koncert. Repertoar najčešće ovisi o dobnoj starosti članova orkestra.  Nekih godina smo imali jako puno srednjoškolaca, koji su ipak puno spretniji svirači. Sad imamo dosta  osnovnoškolaca i učenika prvog razreda srednje koji još moraju dosta raditi na svom sviranju.  No, ja se uvijek trudim da ne podilazim orkestru i da program ne bude prelagan. Smatram da uvijek treba malo podići ljestvicu da bi članovi imali motivaciju za rad. Razlog su i publika i žiriji na natjecanjima koji procjenjuju što je teže, a što lakše. Nastojim da na repertoaru uvijek bude skladbi naših uvaženih skladatelja tamburaške glazbe, zatim nekakvih obrada klasične glazbe koji znaju dobro zvučati na tamburi. Osobno jako  volim filmsku glazbu pa uvijek stavim nešto i od filmske glazbe, naravno i nešto od folklorne glazbe. Dakle, sve zavisi od situacije, za kakve se nastupe i natjecanja se spremamo te  od sposobnosti učenika.

Igor Kudeljnjak – voditelj Tamburaškog orkestra Glazbene škole Ablerta Štrige

Može li se i gdje u Hrvatskoj studirati tambura?

Mi iz tamburaškog svijeta vrlo smo ponosni što se od ove akademske godine tambura može upisati kao glavni predmet na  Muzičkoj akademiji Sveučilišta u Zagrebu.  Godinama smo se borili da se tambura uvede na Akademiju.  Prije je u Osijeku i Zagrebu postojao samo modul. Profesor Siniša Leopold jedno ih je vrijeme okupio u orkestar. Bilo ih je 12 ili 13, a od toga je 8 članova bilo iz Križevaca. Srce mi je pucalo od ponosa. Valja spomenuti i da smo mi uz Samobor, prvi uveli tamburu kao glavni predmet  u srednju školu. Bilo je to 1988.

Što za Vas znači rad s orkestrom?

Igor Kudeljnakvoditelj Tamburaškog orkestra Glazbene škole Ablerta Štrige

Već sam spomenuo da orkestar vodim od 2010., a prije sam u njemu i svirao. U orkestru sam počeo sam svirati  1990. Neke od najljepših stvari u životu dogodile su mi se s ovim orkestrom. Zato  imam osjećaj da to nekako moram vratiti i to pokušavam kroz rad s mladim ljudima u orkestru. Osjećam to kao neku svoju obavezu.

Osim što vodite orkestar  radite i kao član Tamburaškog orkestra HRT-a, po čemu su razlikuju ova dva posla?

Razlika je u mnogim stvarima. Tamburaški orkestar HRT-a je moje radno mjesto. To je profesionalni orkestar gdje uvježbavamo kompozicije na dnevnoj i tjednoj bazi. Nemamo vremena za neki koncert po nekoliko mjeseci kao ovdje. Još jako volim sviranje i zato uživam na svom poslu  na HRT-u. Tamo su i  moji prijatelji s kojima sam proputovao više od pola svijeta. Sve to mi je jako značajno, ali ipak bih dao prednost ovom orkestru kojeg vodim. Tu radim s mladima, i nekako imam osjećaj da me to pomlađuje. /Paola Tukša, 8.a; foto: S.L./

Na poveznici poslušajte uvježbavanje skladbe, autora Adalberta Markovića

Igor Kudeljnjak i Paola Tukša
Proba Tamburaškog orekstra Glazbene škole Križevci – 13. veljače, 2020.

Must Read

Zanimljive činjenice o prijestupnoj godini

Jedna godina traje 365 dana, 5 sati, 48 minuta i 46 sekundi. Tih dodatnih 5 sati, o kojima ljudi često ne razgovaraju, zapravo...

Programiranje za djecu – nova vrsta pismenosti u 21. stoljeću

Termin računalno programiranje  često se koristi kada govorimo o programiranju, skriptiranju i kodiranju. To je proces dizajniranja, pisanja i testiranja različitih izvornih kodova. Izvorni kod...

Proizvođačima lažnih vijesti o Corona virusu najvažniji cilj je zarada

Postoje specijalizirane web stranice s lažnim vijestima - neke mjesečno zarade 10.000 - 40.000 € preko reklama

Lara i Iva Trušček ipak uspjele napraviti snjegoviće

Jučer smo pisali da snijega nema dovoljno za napraviti snjegovića, ali demantirala nas je učenica Lara Trušček koja nam je...

Za snjegoviće ga nama dovoljno

Ne baš uobičajeno miješanje godišnjih doba jučer i danas zabijelilo je i naš kraj. Voćke, cvijeće i sve drugo prekrio je tanki...