Home Eko Ljenjivci spavaju do 20 sati dnevno

Ljenjivci spavaju do 20 sati dnevno

Prilagođeni da žive na drveću

S drveta silaze jednom tjedno i to zbog nužde

Ime su dobili po jednoj od ne baš pozitivnih ljudskih osobina, a ljenjivcima ih zovu zato što su najsporiji sisavci na zemlji. Istraživanja su pokazala da za jednu minutu na tlu mogu preći samo 1,5 metar. Osim što se sporo kreću jako je spora i njihova probava pa  im treba čak 30 dana da probave jedan list.

Postoji još jedan razlog za njihovo ime, a to je način kako provode vrijeme. Naime, oni spavaju po  20 sati dnevno, a većinu vremena u svom životu provedu na granama drveta i to okrenuti leđima prema tlu. Kandže u obliku srpa pomažu im da  čvrsto obuhvate grane. Takav, nama čudni položaj, omogućava im građa tijela, jer njihovi unutrašnji organi smješteni su uz rebra kako im ne bi stvarali pritisak na pluća. Upravo takva građa tijela, prilagođena životu na drvetu, razlog je njihovom sporom kretanju na tlu.

S drveća silaze uglavnom jednom tjedno i to samo zato da bi obavili nuždu zbog koje mogu izgubiti i do trećine tjelesne mase, a valja reći da ovisno o vrsti  teže od 3 do 10 kilograma. No, u pretpovijesno doba postojali su ljenjivci  visoki šest do sedam metara, a  navodno su težili  između četiri i sedam tona.

Jedini su sisavci s 9 vratnih pršljenova

Osnovna razlika među ljenjivcima je broj prstiju na prednjim udovima pa postoje dvoprsti i troprsti ljenjivci. Dvoprsti su veći, ali i oni na stražnjim udovima imaju po tri prsta. Troprsti se hrane isključivo lišćem, a dvoprsti ponekad i voćem i ako imaju sreće ponekim malim beskralježnjakom.

Ono po čemu se ljenjivci razlikuju od svih drugih sisavaca je broj pršljenova u vratu. Dok svi ostali sisavci imaju 7 vratnih pršljenova, ljenjivac ih ima 9 i to mu omogućava da glavu može okrenuti do 270°.

Iako većinu vremena provode ovješeni na drvetu, otkriveno je da su dobri plivači. Naravno i plivaju sporo, ali bez kisika pod vodom mogu do čak 40 minuta.

Zbog oštrine vida njihov je najveći neprijatelj orao. Orlovi ih uočavaju, unatoč tome što su na drvetu gotovo nevidljivi zbog algi nakupljanih na površini njihovog krzna. Osim što im alge pomažu da se stope s okolišem, alge na krznu su im i izvor hranjivih tvari. Ljenjivci ih ližu, a neke hranjive tvari iz algi upijaju i preko kože.

Ljenivci u zatočeništvu mogu živjeti do 30 godina, a u prirodi do 20. Žive isključivo u šumama Srednje i Južne Amerike i tamo su vrlo brojni. Znanstvenici su otkrili da u jednom kvadratnom kilometru šume živi i do 700 ljenjivaca, dok na istoj površini živi samo do 70 majmuna urlikavaca.

Na poveznici ispod teksta pogledajte kako ljenjivac prelazi preko ceste. /Anastazija Blagaj, 5. b; fotografije preuzete s interenta/

https://www.index.hr/magazin/clanak/spasio-ljenjivca-s-ceste-ovakvoj-njegovoj-reakciji-nije-se-ni-najmanje-nadao/1042689.aspx

Must Read

Bio sam žrtva nasilnog srednjoškolca, ali samo u filmu

Robert Šok piše o dojmovima s bjelovarskog  Malog DOKUartu Mislim da smo snimili dobar film...

U ponedjeljak svečanost u povodu početka izgradnje vrtića

Gradi se vrtić za 60 djece Nakon što je proljetos započela gradnja dječjeg vrtića u Fodrovcu, ovih  dana...

Nasilje je česta tema malih filmaša

Na 57. Reviji hrvatskog filmskog stvaralaštva djece prikazano 89 filmova Da bi snimali dobre filmove važno je gledati...

Pjevali smo i plesali na kalničkom Danu škole

OŠ Kalnik jučer je obilježavala Dan škole, a naš zbor i plesna skupina nastupili su kao gosti na njihovoj priredbi. Tom smo prilikom, osim...

Najveća i najljepša močvara

Stručnjaci predviđaju da bi najveća močvara na svijetu mogla nestati za 50 godina Više od 40 posto ukupnog broja...