Skip to Content

“Jel’ se sjećaš?”

Mali DOKUart

“JEL’ SE SJEĆAŠ?”

Na filmskoj radionici u Bjelovaru bio sam zahvaljujući našem filmu “Mladi vrijede više”

Sudionici radionice s Denisom Hladišom, članom žirija Malog DOKUarta

Od 6.  do 12. listopada, najčešće su me zvali kolega. Bilo je to u Bjelovaru na radionici 11. Malog DOKUarta. Običaj da se međusobno zovemo kolegama uveo je naš voditelj, redatelj Damir Čućić. Vrlo brzo su takvo oslovljavanje prihvatili i drugi voditelji: snimatelj Boris Poljak te montažer Marinko Marinkić, a i mi polaznici radionice međusobno smo se tako nazivali. Kao da smo studenti.

Naši voditelji zamijenili su mi učitelje tijekom ovih 7 dana. Bili su zanimljivi i baš su se trudili objasniti nam kako treba razgovarati sa sugovornicima, snimati i montirati snimljeni materijal.
Snimali smo film “Jel’ se sjećaš?”. Glavne junakinje filma su gospođe Marica i Slavica koje su nedavno obilježile 50 godina mature. U našem filmu govorile su svoja sjećanja na školovanje u bjelovarskoj gimnaziji. Film smo snimali četiri dana i bilo je baš zanimljivo slušati njihova sjećanja. Posebno o tome kako su se nekad organizirali plesnjaci na koje su one išle u pratnji nekog od članova obitelji kako bi pazio na njih.

Snimati je zanimljivo, ali nije baš uvijek jednostavno. Kad smo snimali naše sugovornice dok hodaju ulicom, snimali smo kamerom iz ruke te smo morali hodati unatraške. Tu je potrebna velika spretnost. Desilo se da je naš voditelj Poljak udario glavnom u vatrogasni aparat. Srećom bio je to blaži udarac bez posljedica. No zato su mene ruke od nošenja kamere jako boljele. Iduće jutro nakon snimanja ruke kao da nisu bile moje. Nije jednostavno ni držati mikrofon na dugačkom stalku kad se snima zvuk. To smo radili u svakakvim položajima. Kako se mikrofon ne bio vidio u kadru jednom sam ga držao ležeći na podu.

Snimili 4 sata materijala za film od 7,5 minuta

Za naš film snimili smo oko 4 sata materijala, a film  na kraju traje 7,5 minuta. Tako smo odlučili nakon što smo svi zajedno pregledali materijal i izabrali najzanimljivije dijelove. Montaža mi se svidjela još više nego snimanje jer sam shvatio da dokumentarni film nastaje baš u montaži, da je to ključna faza u nastajanju filma. Da bi odabrali najbolje dijelove, zapisivali smo kadrove koji su nam se najviše svidjeli. To je dugotrajan proces, a naši voditelji i suradnica Katica Šarić, dodatno su nas zainteresirali za taj posao kroz igru dodjeljivanja bodova za dobro izabrane kadrove.

Program za montažu Edius na početku mi se činio vrlo kompliciran, no uz pomoć voditelja Marinkića ubrzo sam shvatio kako treba umetnuti ili skratiti neki kadar. Bio sam ponosan kad smo na završnoj projekciji, u prepunoj dvorani bjelovarskog kina, gledali naš film. Prisutne su bile i naše junakinje Marica i Slavica i čuo sam da im se film svidio. Ponos sam osjećao i kad sam se popeo na pozornicu i za film naše filmske grupe “Mladi vrijede više” primio posebno priznanje od žirija. Upravo taj film, kojeg je snimio bivši osmaš Marko Puškar, omogućio mi je sudjelovanje na radionici u Bjelovaru.

Na Mali DOKUart  bilo je pozvano 7 od ukupno 46 prijavljenih filmova, a glavnu nagradu je osvojio film o obiteljskom nasilju “#KADSI/NE/SRETAN” .  Taj su film snimili filmaši  iz OŠ Marije Jurić Zagorke iz Zagreba.

U bjelovarskom hotelu “Central” bio sam smješten s još 5 filmašica čiji su filmovi pozvani na festival. Bilo mi je super u društvu mojih kolegica, ali i kolega iz bjelovarskih škola koji su svaki dan dolazili na radionicu. Na kraju je bilo i suza. Prvi puta kad smo jeli sladoled, kojim nas je častio naš voditelj Boris. Suze su “pale” zato jer je jedan naš kolega Petar Klinac rekao da zbog izleta ne može doći na završnu projekciju. Suza je bilo i na rastanku. Išle su i meni jer bilo je  teško rastati se s prijateljima u čijem sam društvu uživao tjedan dana.

Valja spomenuti da smo svaku večer išli u kino gledati filmske projekcije DOKUarta. Meni se najviše svidio film “La Chana”. To je film o plesačici flamenca Antoniji Santiago Amador,  koju su zvali La Chana. /Luka Šok, 6.a; foto: iz arive Luke Šoka; S.L./

Luka Šok za nastupa grupe “The seven”