Skip to Content

Kljova mu je senzor, a ne oružje za borbu

Narval

KLJOVA MU JE SENZOR, A NE ORUŽJE ZA BORBU

U norveškom muzeju pokušali ukrasti naravalovu kljovu

Nije slonov rođak, već morsko biće, ali i on ima kljove, odnosno kljovu. Slon ima dvije, a narval ima jednu, ali može biti čak i duža od slonove. Naime, narvalova kljova može biti teška do 10 kolograma, a dugačka do 3 metra dok su slonove kljove dugačke do 2,5 metra.

Narval je ogromni kit i može težiti do 1,5 tone, a bez kljova može biti dugačak i do 5 metara. Dnevno mu, ovisno o godišnjem dobu, treba od 45 do 80 kilograma hrane. Živi u Sjevernom ledenom moru, a poživjeti može čak do 40 godina.

Kljova po kojoj se razlikuje od drugih vrsta kitova, ustvari je izduženi lijevi očnjak i ne služi, kako se to prije mislilo za razbijanje leda ili nabadanje riba, već funkcionira kao supersenzor. Ta narvalova kljova služi za otkrivanje promjena temperature, soli ili tlaka. T-portal piše da su znanstvenici dokazali da kljova ima ulogu senzora tako što su kljovu ” izložili različitim koncentracijama soli u vodi i zabilježili da su one utjecale na brzinu otkucaja narvalova srca”.

Kljova narvala nekad bila i 10 puta skuplja od zlata

Kljova mu nema toliko čvrst zaštitni sloj kao zubi u sisavca. Površina kljova je šupljikava, a u sredini kljove nalazi se pulpa (meko tkivo koje ispunjava unutrašnjost zuba) i tu se nalaze milijuni živčanih završetaka koji su povezani s mozgom.

Narvalova kljova, u prošlosti je bila razlog njihova pretjeranog izlova. Naime, kako to piše već spomenuti t-portal, narvalove kljove prodavale su se kao jednorogovi rogovi, a znale su dostići cijenu i deset puta veću od zlata iste težine. No, izgleda da i danas ima interesa za narvalove kljove, jer prema pisanju portala 24.sata,  početkom rujna 2011. nepoznati  muškarac iz jednog norveškog prirodoslovnog muzeja pokušao je ukrasti narvalovu kljovu. Ta je kljova bila dugačka 2,6 metara i stara preko 100 godina. Navodno je vrijedna između 30.000 i 45.000 kuna. 

Narvali žive su skupinama od 5 do 20 jedinki, a samo se u vrijeme godišnjih seoba okupljaju u velikim skupinama. Tada ih zna biti na tisuće, a sporazumijevaju se složenim sustavom glasova, sličnom onom kod kitova beluga. Njihovo glasanje kojeg neki zovu “pjevanje” možete čuti na prvoj priloženoj poveznici, a na drugoj pogledajte kratki video o narvalima. /Magdalena Santo, 6.a; fotografije preuzete s interenta/

https://www.youtube.com/watch?v=zc5WkUqiN6w-